STRUKE:

arhont

arhont (grč. ἄρχων, genitiv ἄρχοντος: vladar, zapovjednik, gospodar, predstojnik), titula najviših činovnika u mnogim grčkim antičkim polisima. U Ateni su arhonte birali najprije doživotno, poslije na 10 god., a od 683. pr. Kr. na godinu dana. Otada se kolegij arhonata sastojao od 9 članova: arhont eponim po kojem su se datirale godine, arhont basileus, arhont polemarh i 6 tesmoteta. Prva tri arhonta obavljala su različne sudske, administrativne, vojne i kulturne funkcije, a tesmoteti su obavljali sudske funkcije koje nisu ulazile u ovlasti prve trojice arhonata. Nakon prestanka službe arhonti su postajali članovi areopaga. Arhonti su prvotno zastupnici plemstva, a poslije i najbogatijih građana; nakon reforme atenskog ustava 487. pr. Kr., kolegij arhonata otvara se postupno i za sve ostale građane. Poslije se naziv arhont upotrebljavao u različitim značenjima. U Židova arhontima su se zvali članovi sinedrija u Jeruzalemu i predstojnici židovskih općina u dijaspori (u Rimu, Antiohiji, Aleksandriji i dr.). U Bizantu naziv arhont nose visoki civilni dostojanstvenici, činovnici u administraciji, viši časnici temata, poneki crkveni dostojanstvenici itd.; u bizantskim izvorima nazivom arhont označuju se i strani vladari (npr. knezovi Hrvata, Srba, Zahumljana, Dukljana koje spominje Konstantin Porfirogenet).

arhont. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3772>.