magični realizam

ilustracija
MAGIČNI REALIZAM, G. de Chirico, Piazza d’Italia, 1915.

magični realizam.

1. U slikarstvu, naziv za naturalistički način slikanja, pri kojem slikar nastoji što vjernije prikazati objekt i osvijetliti ga takvim efektima da dobije privid irealnog i vizionarskoga. Razvio se u drugome desetljeću XX. st. pod utjecajem metafizičkoga slikarstva. Tomu stilu slikarstva, koji se u pojedinim sredinama manifestirao različito, pripadao je u Italiji smjer Valori plastici (G. De Chirico, G. Morandi), u Njemačkoj nova stvarnostNeue Sachlichkeit (Georg Schrimpf, Alexander Kanoldt, Carlo Mense). Oko 1930. pojavio se u Americi na slikama A. Wyetha, Petera Blumea i dr. U Hrvatskoj su na taj način slikali M. Tartaglia, V. Varlaj.

2. Oznaka za tip pripovjedne proze koju odlikuje neproblematično spajanje suprotstavljenih perspektiva, jedne zasnovane na racionalnim i jezičnim strukturama zapadnoeuropskoga književnog realizma i druge koja prihvaća nadnaravno kao prozaičnu stvarnost. Pojava magičnog i fantastičnog u magičnome realizmu nije pripovjedno motivirana, čime se postiže učinak očuđenja običnoga. Pojam je prvi upotrijebio njemački likovni kritičar Franz Roh (1925), a 1940-ih latinskoamerički pisci uveli su ga u književnu povijest i kritiku. Pojam se u užem smislu rabi uglavnom za latinskoameričku pripovijetku i roman druge polovice XX. st., a posebno za djela J. L. Borgesa, Sto godina samoće (1967) G. Garcíje Márqueza i Kuću duhova (La casa de los espíritus, 1982) Isabel Allende, ali se može u značenju posebnoga proznog stila primijeniti na pripovijedanje uopće. Elementi mu se mogu naći u različitim zbirkama bajki (npr. Tisuću i jedna noć) ili u romantizmu, ali se obično drži jednim od najvećih međunarodnih smjerova postmoderne književnosti jer pripovjedne postupke magičnoga realizma rabe i I. Calvino, J. Fowles, S. Rushdie, A. Carter, M. Kundera, G. Grass, T. Morrison i dr.

magični realizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38004>.