STRUKE:

Arizona

ilustracija
ARIZONA, Waterholes Canyon

Arizona (engl. [ærizọu'nə]), savezna država u jugozapadnom dijelu SAD‑a; 295 276 km², 6 392 017 st. (2010), od čega 4,1% Indijanaca (Navaho, Hopi, Apaši; rezervati obuhvaćaju oko 28% površine Arizone). Broj se stanovnika u odnosu na 1970. god. povećao 3,6 puta, ponajprije zbog jakog useljivanja. Sjeverni dio Arizone zauzima plato Colorado, ispresijecan dubokim kanjonima; u srednjem dijelu nalaze se planine do 3000 m, a na jugozapadu je pustinja Gila. Suha klima; srednja temperatura siječnja 10,6°C, srpnja 32,1°C. Godišnji je prosjek oborina 230 mm. Oko 133 000 ha zaštitno je područje za kaktuse. Vodeni tokovi iskorištavaju se za navodnjavanje i dobivanje elektroenergije (Hooverova brana na Coloradu, Coolidgeova na rijeci Gili, Rooseveltova na Saltu i dr.). Proizvodnja bakra (glavna središta Bisbee, Ajo, Globe) iznosi oko 60% ukupne proizvodnje u SAD‑u (2007). Proizvodi se i ugljen, cink, olovo, zlato, srebro. Industrija (aeronautička, elektronička, aluminijska) značenjem je premašila vrijednost rudarstva. Poljodjelstvo se temelji na navodnjavanju (pšenica, ječam, pamuk, agrumi); u novije doba razvija se vinogradarstvo. Stočarstvo (osobito govedarstvo) također je važna grana gospodarstva. Turizam (nacionalni parkovi Grand Canyon i Petrified Forest, zaštićena područja i dr.). Glavni grad Phoenix. – Na području današnje Arizone postoje ostatci prapovijesnih kultura Sandia (oko 25 000. pr. Kr.), Folsom (25 000. do 10 000. pr. Kr.), Cochise (500. pr. Kr.) i kulture Hohokama (500. pr. Kr. – 1450), napose ostatci sustava za natapanje i velikih naselja u dolinama rijeka Salta i Gila. U pretkolumbovsko je doba tu cvjetala indijanska civilizacija Atapaska – Navaho i Apaša, a prvi Europljani u Arizoni bili su Španjolci (Marcos de Niza, 1539). Do 1821. bila je dio španjolskoga potkraljevstva Nove Španjolske, potom je u sastavu Meksika. Nakon američko-meksičkog rata veći dio Arizone (sjeverno od rijeke Gile) pripao je mirovnim ugovorom u Guadalupe Hidalgu 1848. SAD-u. Amerikanci su 1853. kupili od Meksika i preostali dio (tzv. Gadsdenova kupovina). Isprva je Arizona pripadala Teritoriju Novi Meksiko (stvoren 1850). Tijekom građanskog rata bila je na strani Konfederacije Američkih Država, ali je nakon pobjede snaga Federacije 1863. stvoren poseban Teritorij Arizona u sklopu Unije. God. 1912. postala je 48. savezna država SAD-a. Naseljavanje Arizone započelo je u drugoj polovici XIX. st. nakon otkrivanja zlata (1858), početka melioracijskih radova, te svladavanja indijanskih plemena Apaša (1882–85) pod vodstvom Geronima. Na početku XX. st. izgrađena je velika Rooseveltova brana, a 1936. i Hooverova brana, što je omogućilo snažniji razvoj poljodjelstva.

Arizona. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 6.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3851>.