marturina

marturina (kunovina, kuna), daća (kraljevski porez) u srednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu koju su plaćali kmetovi kao naknadu za korištenje vlastelinskoga zemljišta. Isprva se plaćala u naturi (lat. marturina pensio: plaćanje u kuninim kožama), a poslije u novcu. Izražavanje vrijednosti daće u kuninim kožama bilo je uvriježeno u srednjem vijeku pa je već 1018. u Osoru na otoku Cresu bio zabilježen takav oblik tributa mletačkim vlastima. Marturina kao oblik zemljišne daće koju su plaćali kmetovi od XII. se st. prvenstveno ubirala na prostoru srednjovjekovne Slavonije te u ugarskim županijama uz Dravu koje su bile pod upravom hrvatskog hercega. Tek od XIV. st. spominje se takav oblik kmetskoga podavanja na području Hrvatske južno od Gvozda. Dvije trećine ubirane marturine pripadale su vladaru kao vrhovnomu zemljišnomu gospodaru, a jedna vlastelinu. Vladar je ujedno mogao sveukupan prihod prepustiti vlastelinu ili nekom od kraljevskih dužnosnika, npr. hrvatskom banu. Ta vrsta poreza plaćala se do početka XVI. st. Popisivači marturine nazivali su se dicatores proventuum mardurinalium, a ubirači collectores marturinarum te su imali pravo na određene naknade na teret poreznih obveznika.