STRUKE:

maslina

ilustracija
MASLINA, kultivirana, Olea europaea sativa

maslina ili uljika (Olea europaea), suptropska vazdazelena biljka iz porodice maslina (Oleaceae). Zastupljena je dvjema podvrstama: divljom maslinom (Olea europaea oleaster) i kultiviranom maslinom (Olea europaea sativa). Divlja je maslina samonikla, a raširena je po cijelom Sredozemlju u sastavu makije. Kod nas također dolazi kao sastavni dio biljne zajednice česmine (Quercetum ilicis). Raste kao grm, a rjeđe kao stablo. Kultivirana (pitoma) maslina ima karakteristično nepravilno, kvrgavo, razgranato stablo, visine oko 10 m u slobodnom rastu. U redovitom nasadu ono je visoko 4 do 5 m, a u industrijskim nasadima visina mu se nastoji smanjiti na 2 do 3 m. Listovi su kožasti, ovalni, s donje strane srebrnasti. Bijeli cvjetovi skupljeni su u rahlim metlicama u pazušcu listova. Cvatu od svibnja do polovice lipnja, a plod dozrijeva od listopada do veljače, ovisno o odlici i klimatskim prilikama. Zreo plod je ovalna, tamnoplava do crna koštunica bogata uljem (15 do 30%). Maslinovo je drvo duga vijeka (500 do 600 godina, u prosjeku 100 do 150 godina). – Čovjek je već prije 8000 godina dobivao ulje iz plodova divlje masline. Pradomovina masline vjerojatno je prostor od Sirije prema Grčkoj, odakle je prenesena u Sredozemlje. U američkim zemljama (SAD, Argentina, Brazil, Čile) maslina se uzgaja od XVI. st. Danas se maslina najviše uzgaja u zemljama oko Sredozemnoga mora (Španjolska, Italija, Grčka, Tunis, Portugal, Turska, Maroko, Alžir). U svijetu je poznato više stotina odlika kultivirane masline različitih svojstava. Odlike se dijele na uljne (za proizvodnju ulja), stolne (za jelo) i odlike kombiniranih svojstava kojih se plodovi mogu koristiti u obje svrhe. Prirodna maslinova ulja visoke kakvoće sve su više zastupljena u suvremenoj prehrani i postižu visoku tržišnu cijenu. U svijetu je zasađeno oko 800 milijuna stabala maslina na oko 10 milijuna ha. – Maslina u nas raste po otocima i na uskom dijelu kopna, duž cijele obale Jadranskoga mora, gdje prikladni zemljišni i klimatski uvjeti te odgovarajući sortiment maslina omogućuju proizvodnju ulja visoke kakvoće. Maslina uspijeva na krševitu tlu, osjetljiva je na niske temperature (smrzava se pri –10 °C). Iako podnosi sušu, za stabilne i obilne prinose potrebno je osigurati natapanje u kritičnim razdobljima vegetacije. U Hrvatskoj (2003) ima ukupno 3 460 000 stabala maslina, od toga je rodno 3 101 000 stabala; maslina se uglavnom uzgaja ekstenzivno, što je uzrok niskih prinosa (3,2 do 11,6 kg po stablu). Prinos ulja iznosi 20 do 25%. Najraširenije su autohtone odlike u nas: buža, dužica, istarska bjelica, lastovka, murguja, oblica, a od stranih ascolana, frantoio, leccino, pendolino, picholine i tenera.

maslina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.7.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39294>.