Arneri

Arneri, korčulanska plemićka obitelj. U XIV. st. spominju se prezimenom Perusović i Piruzović te latiniziranim oblikom Petri (prema pretku Petru). U XV. st. stječu prezime Arneri po članu obitelji Arneru (Arnir, Arnerius). Od XX. st. oblik Arnerić postaje služben za neke članove obitelji. U prošlosti su imali zapaženo mjesto u javnome životu Korčule, a njihovi najveći obiteljski posjedi na otoku nalazili su se Blatu, Smokvici i Čari, stečeni uglavnom nakon 1420. U XIV. st. obitelj se bavila uvozom žita, a trgovali su i korčulanskim sirom. Počevši od ranoga XVI. st., u gradu Korčuli obitelj je dala izgraditi sklop palača u različitim stilovima. Sredinom XVI. st. ističe se Jakov Ivanov, koji je u Padovi stekao doktorat iz kanonskog i građanskoga prava (1550), orator korčulanske komune u Mlecima (1558) i zapovjednik korčulanskoga ratnog broda. U obrani grada pri osmanskom napadu 1571. istaknuo se Nikola, a u mletačkoj vojnoj službi tijekom Kandijskoga rata (1645–69) zapažen je Jakov Rafaelov. U prvoj polovici XVIII. st. djeluje kanonik i propovjednik Jakov Kajetan Rafaelov, a Jakov Jeronimov (1743−1819) pisao je pjesme na latinskom i talijanskom jeziku. Jeronim Jakovljev (1786–1857) bio je glasoviti odvjetnik, načelnik općine Korčule (1824–34) te proučavatelj mjesne povijesti. U XIX. st. najistaknutiji je odvjetak političar Rafo Vlahin (1837–99), zapaženi sudionik hrvatskoga narodnog preporoda u Dalmaciji, načelnik općine Korčule (1871–78., 1880–88), jedan od utemeljitelja (1871) Narodne slavjanske čitaonice u Korčuli, koje je bio i predsjednik, te zastupnik vanjskih općina Korčule, Pelješca i Stona u Dalmatinskom saboru (1870–76). Njegov brat Jeronim bio je načelnik Korčule (1878–80) i zastupnik u Dalmatinskom saboru (1883–88). Rafov sin Roko (1865–1948) bio je korčulanski načelnik (1897–1918), poslanik u Dalmatinskom saboru (1901–08) i član uprave Narodne organizacije Srba, Hrvata i Slovenaca u Dalmaciji. Obitelji pripada i kemičar Gojko (→ arneri, gojko).

Arneri. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3936>.