struka(e): |

Meluzina, u starofrancuskoj priči, vila kojoj je donji dio tijela svake subote poprimao oblik zmije. Svojemu mužu, grofu Raymondinu, donijela je veliko bogatstvo, izgradila dvorac Lusignan i rodila osmero djece. Kada je on otkrio njezinu tajnu, pobjegla je kroz prozor uz strašne krikove. Prema legendi, njezini su krikovi javljali obitelji Lusignan nadolazak nesreće ili opasnosti. Temu o Meluzini književno su obradili Jean d’Arras (prozna Pripovijest o lijepoj Meluzini – Histoire de la Belle Mélusine, XIV. st.), a potom Couldrette (Mellusigne, verzija u stihu prvoga romana, XV. st.). Mnogobrojnim motivima npr. vile na izvoru i ljubavi kao izvora bogatstva, fabula se nadovezuje na keltske priče i laie (Lanval), korespondira i s onima u antičkom mitu (Psiha) i indijskoj mitologiji (Urvaši). Priča je i poslije obrađivana (Goethe), a lik je preživio u pučkome folkloru sve do XIX. st.

Lik Meluzine, nage žene s jednim ili dva riblja repa mjesto nogu, čest je simbol u heraldici.

Citiranje:

Meluzina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/meluzina>.