STRUKE:

Memnon

ilustracija
MEMNON, Memnonova pietà, 490-80. pr. Kr., Pariz, Louvre
ilustracija1ilustracija2

Memnon (grč. Μέμνων, Mémnōn), u grčkoj mitologiji, etiopski kralj, sin božice Eos (Zore) i kralja Titona, brata trojanskoga kralja Prijama. S četom svojih Etiopljana pohrlio je u pomoć Trojancima; nakon Hektorove smrti postao je zapovjednikom trojanske vojske. Poginuo u junačkoj borbi s Ahilom, koji ga je doskora slijedio u smrt. Obje božanske majke – Eos i Tetida – izmolile su za svoje sinove besmrtnost. Mit je bio obrađen u izgubljenome cikličkom epu Etiopida (Pjesma o Etiopljaninu), autorom kojega se drži Arktin (iz Mileta).

Memnonovi kolosi (grč. Μέμνονος ϰολοσσοί, Mémnonos kolossοί), dva velika kamena kipa, visoka 17,9 m, sjedeći likovi faraona Amenofisa III., isklesani od jednoga kamenog bloka; nalaze se kraj Medinet Habua u Egiptu. Prvotno su bili smješteni pokraj ulaza u pogrebni hram Amenofisa III. u Tebi. Poslije su faraoni potpuno srušili taj nekoć najsjajniji tebanski hram, pa su Memnonovi kolosi uz 10 m visoku stelu njegovi jedini ostatci. U III. st. pr. Kr. počelo se vjerovati da jedan od kipova prikazuje mitskog etiopskoga kralja Memnona te ih od tada nazivaju Memnonovim kolosima. U potresu 27. pr. Kr. jedan je kip oštećen i od tada su se pred zoru, zbog nagle promjene temperature, iz njega čuli neobični zvukovi. To je privlačilo mnogobrojne posjetitelje, ali nakon popravka kipa (199–200) u doba rimskoga cara Septimija Severa, zvukovi su nestali.

Memnon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40054>.