mikrobna biomasa

mikrobna biomasa, biomasa proistekla rastom i razmnožavanjem mikrobnih stanica; temeljni biokatalitički agens svakoga mikrobnoga procesa. Svojstva i kemijski sastav mikrobne biomase ovise o mikrobnoj vrsti, uvjetima uzgoja i fiziološkoj starosti mikrobnih stanica, ali se uzima da su i prokarioti (bakterije) i mikrobni eukarioti (kvasci, plijesni, protozoa) kemijski slični, jer sadrže nukleinske kiseline, bjelančevine, lipide i ugljikohidrate, iako je peptodiglikanski polimer murein specifičan za staničnu stijenku bakterija. Od kemijskih je elemenata najzastupljeniji ugljik (40 do 63% suhe biomase), pa zatim kisik, dušik i vodik, fosfor, kalij, natrij, kalcij, magnezij, sumpor, a u vrlo su malim količinama prisutni i oligoelementi (željezo, cink, bakar, mangan, kobalt, bor). Mikrobna biomasa može biti glavni procesni proizvod ili sporedni proizvod, a može se primijeniti u prehrambenoj industriji (npr. kvaščeva biomasa), kao krmivo, gnojivo ili kao sirovina za proizvodnju kemikalija (vitamini, nukleotidi, nukleozidi, aminošećeri itd.). U Hrvatskoj se prehrambena kvaščeva biomasa (svježa i suha) proizvodi industrijski te pokriva domaće potrebe i izvozi se, dok se krmna kvaščeva biomasa dobiva kao sporedni proizvod industrije alkohola i ne pokriva domaće potrebe.

mikrobna biomasa. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.8.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40737>.