Miladinov [mila'~], Dimitrije, makedonski književnik i folklorist (Struga, 1810 – Carigrad, 22. I. 1862). Radio kao grčki učitelj u Ohridu, Strugi, Kukušu, Prilepu i Bitoli. Nakon susreta s ruskim slavistom V. I. Grigorovičem (1845), a poslije sa S. Verkovićem i A. Mihanovićem, priklonio se panslavističkim idejama, zbog kojih je došao u sukob s grčkim svećenstvom. Počeo predavati na narodnom (makedonskom) jeziku, a na širem makedonskom prostoru prikupljao folklorističku građu, narodna imena, toponimijske pojmove, povijesne dokumente i književna djela starijih razdoblja. Bio je učitelj najznačajnijim makedonskim piscima, folkloristima i lingvistima (R. Žinzifovu, G. Prličevu, K. Šapkarevu i bratu Konstantinu) druge polovice XIX. st. S Konstantinom je objavio prvi zbornik makedonskih i bugarskih narodnih pjesama, igara, običaja, vjerovanja, predaja, narodnih imena, poslovica, gatalica i makedonsko-hrvatski rječnik s 450 riječi pod naslovom Bugarske narodne pjesme (B’lgarski narodni pesni, 1861). Umro je u carigradskom zatvoru pod nerazjašnjenim okolnostima, optužen za špijunažu u korist carske Rusije.
