Miloš Obrenović

Miloš Obrenović (pravo prezime Teodorović), srpski knez (Dobrinj kraj Užica, 7. III. 1780Beograd, 14. IX. 1860). Seljačkoga podrijetla, osnivač srpske vladarske dinastije Obrenović. Sudionik I. srpskog ustanka (1804) i vođa II. srpskog ustanka (1815). U pregovorima s Osmanskim Carstvom uspio je uz pomoć Rusije osigurati političku autonomiju Srbije unutar Carstva, postavši njezinim knezom. Vladao je despotski i krvavo se obračunavao s političkim protivnicima; među ostalim, dao je 1817. ubiti Karađorđa. Godine 1830. osigurao je Srbiji veću autonomiju, postavši nasljednim knezom. Vladao krajnje samovoljno, a njegovi ljudi otvoreno su pljačkali i zloupotrebom položaja stjecali velika bogatstva (Miloš Obrenović imao je čak osobni monopol na najunosniju srpsku trgovinu – trgovinu stokom, posebice svinjama), zbog čega su izbijale bune. Godine 1838. bio je prisiljen prihvatiti Ustav (tzv. Turski ustav, jer je izdan kao sultanov hatišerif), kojim je dio vlasti bio prenesen na Državni savjet. Pošto ga nije uspio ukinuti, Miloš Obrenović je 1839. bio prisiljen abdicirati u korist sina Milana I. Obrenovića. Nakon povratka na vlast 1859. ponovno je vladao despotski te sustavno i smišljeno smanjivao udio muslimana i Turaka u stanovništvu.

Miloš Obrenović. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 29.1.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40946>.