struka(e): |

Minnesota [minisọu'tə], savezna država u sjevernom dijelu SAD-a; 218 567 km² (s pripadajućim dijelom Velikih jezera 225 161 km²) s 5 303 925 st. (2010). Na sjeveru prevladava ledenjački reljef s morenama i mnogim jezerima (ukupno oko 12 000). Na krajnjem sjeveroistoku izlazi na jezero Superior. Središnjom Minnesotom protječe rijeka Mississippi, koja kraj Minneapolisa prima pritok Minnesotu. Klima je kontinentalna. Šume, koje su za kolonizacije u velikoj mjeri iskrčene, obnavljaju se; obuhvaćaju oko 1/3 površine i daju sirovinu za drvnu industriju (drvenjača, papir, drvena građa). Južna Minnesota dio je tzv. kukuruznog pojasa (Corn Belt), pa se ubraja u glavne žitne krajeve SAD-a; uz kukuruz uzgaja se pšenica, šećerna repa, soja. Prostrani pašnjaci pogoduju razvoju stočarstva (govedarstvo, osobito mliječno). Industrija je dijelom u vezi s poljoprivredom; tvornice poljoprivrednih strojeva, mliječnih proizvoda, mesnih konzervi, umjetnoga gnojiva; mlinarstvo. Razvijena je i industrija strojeva, kemijskih proizvoda, tekstila, papira, električnih i elektroničkih uređaja. Na području gorja Mesabi, Vermilion i Cuyuna poznata su ležišta željezne rude (takonit; hematit je uglavnom iscrpljen); Minnesota daje više od polovice američke proizvodnje željezne rude. Gorje Cuyuna ima i ležišta mangana. Glavni grad Saint Paul i obližnji Minneapolis tvore golemu gradsku aglomeraciju Twin Cities u kojoj živi 3,3 mil. st. ili više od polovice ukupnoga broja stanovnika Minnesote. Glavna je međunarodna zračna luka Minneapolis–Saint Paul s prometom od 33,1 mil. putnika (2011). Vodeni se promet odvija Velikim jezerima (na jezeru Superior prometom se ističu luke Duluth i Two Harbors) te rijekama Mississippi (Minneapolis, Saint Paul i dr.) i Minnesota (Savage). – Od indijanskih plemena koja su u doba dolaska bijelaca živjela na tlu današnje države Minnesote, najvažniji su bili Siouxi ili Dakote i Ojibwe ili Chippewe. Trag indijanske prošlosti sadržan je i u samom nazivu države, koji potječe iz jezika Siouxa i znači »zemlja nebeskoplave vode«. Tragajući za prolazom do Tihog oceana, u Minnesotu su 1654–60. stigli prvi europski istraživači. U to je doba to golemo područje postalo posjedom Francuske i bilo prozvano Louisiana. Pariškim mirom 1763. sva područja zapadno od Mississippija potpala su pod suverenitet Španjolske, ali su britanski trgovci krznom i dalje zadržali nadzor nad cijelim gornjim dijelom doline Mississippija. Iste godine Britanci su stekli suverenitet nad područjima istočno od Mississippija, ali su ona nakon Američkog rata za neovisnost prešla 1783. u posjed SAD-a i 1787. bila uključena u novi Sjeverozapadni Teritorij, u sastavu kojega je bila i istočna Minnesota. Od 1800. do 1803. Minnesota je bila dio Teritorija Indiana. Kada je 1803. SAD od Francuske otkupio područja zapadno od Mississippija (tj. bivšu Francusku Louisianu), cijela današnja Minnesota našla se u sastavu Sjedinjenih Američkih Država. Predsjednik Jefferson već je 1805–06. u gornji tok Mississippija uputio istraživačku ekspediciju poručnika Zebulona M. Pikea. God. 1819–20. na sutoku Mississippija i Minnesote podignut je Fort Snelling, u XIX. st. najvažnije američko vojno uporište u Minnesoti. Prvi parobrod zaplovio je Mississippijem 1820-ih. Minnesota je bila sastavni dio različitih teritorija od 1836. do 1849., kada je uspostavljen samostalan teritorij. Prvi veliki otkup indijanskih područja proveden je 1837. Minnesota je primljena u Uniju 1858. kao 32. savezna država koja je u Američkome građanskom ratu ostala na strani Unije. U južnoj Minnesoti izbio je 1862. veliki ustanak Siouxa, pod vodstvom poglavice Male Vrane (Little Crow), radi protjerivanja bijelaca iz njihovih prijašnjih područja. Nakon mnogobrojnih žrtava na objema stranama, otpor Indijanaca bio je skršen; taj se rat smatra najkrvavijim sukobom s Indijancima u cijeloj povijesti SAD-a. Preživjeli Siouxi protjerani su na zapad i konfinirani u rezervate organizirane na neplodnu tlu.

Citiranje:

Minnesota. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/41055>.