mir, stanje skladnih odnosa utemeljeno na suradnji i integraciji među ljudima, društvenim skupinama, narodima i državama; sigurnost bez sporova i sukoba rješavanih nasilnim sredstvima; odsutnost rata u međunarodnim odnosima. Kao jednu od najviših vrjednota i uvjeta razvoja i blagostanja čovječanstva, mir su zastupale mnoge religije, filozofi i sekularni politički pokreti. U ranim civilizacijama (npr. mezopotamskoj i egipatskoj) pojam je uključivao vanjsku sigurnost kao uvjet blagostanja. Slična shvaćanja javljaju se i u Starome zavjetu, gdje se kaže da će sveopći mir u svijetu nastupiti kada Jahve pobijedi: tada će »mačevi biti prekovani u plugove«, a »vuk će prebivati s janjetom«. Mnogo univerzalniju poruku donosi Novi zavjet, gdje zapovijed »ljubite neprijatelje« pretpostavlja mir među svim ljudima i Bogom, bez obzira na pripadnost i opredjeljenje. U moderno doba pojam gubi eshatološko značenje i odnosi se ponajprije na političke i društvene odnose. Među mnogim misliocima koji su zagovarali trajni mir među narodima ističu se H. Grotius, koji je u svojem djelu O pravu rata i mira (1625) rat smatrao prijestupom protiv prirodnoga prava, a u XVIII. st. kveker W. Penn, te filozofi J.-J. Rousseau i I. Kant, koji je u svojoj raspravi O vječnome miru (1795) zastupao stvaranje svjetske federacije država. Na poticaj europskih mirovnih pokreta i kao reakcija na stradanja u modernim ratovima, počevši od XIX. st. jačaju različite inicijative kojima se nastojalo ne samo »humanizirati« rat (Međunarodni komitet Crvenoga križa, 1853; Haške konferencije, 1899. i 1907) nego i stvoriti mehanizme očuvanja mira kroz međunarodne institucije (Međuparlamentarna unija, 1892). Strahote I. svjetskog rata dovele su do uspostave Lige naroda (1919) i do Briand-Kellogova pakta, kojim je rat zabranjen, ali to nije spriječilo izbijanje II. svjetskog rata, nakon kojega su ustanovljeni Ujedinjeni narodi (1945), do sada najuniverzalnija i najučinkovitija međunarodna organizacija posvećena održavanju mira u svijetu. U Ustavu Republike Hrvatske mirotvorstvo je označeno kao jedna od najviših vrjednota ustavnoga poretka Republike Hrvatske. – Mirom se nazivaju i dokumenti (ugovori, sporazumi) kojima se trajno okončavaju ratovi i drugi sukobi (npr. Mir u Augsburgu, Westfalski mir). – Izrazom socijalni mir označava se skladan ili barem nekonfliktan odnos među društvenim skupinama koje mogu biti akteri unutardruštvenih sukoba (radnici i poslodavci, država i građani, različite identitetske skupine i sl.).
