struka(e):
ilustracija
MIRAŽ, donji miraž, nastaje zbog veće temperature zraka uz tlo nego na nekoj visini, što dovodi do loma svjetlosti a mozak stvara sliku kao da su u oko pristigle samo pravocrtne svjetlosne zrake

miraž (franc. mirage, od mirer < lat. mirari: čuditi se), optička pojava koja nastaje u atmosferi, kada postoji veliki temperaturni gradijent, pa između slojeva različite gustoće dolazi do loma (→ refrakcija), totalne refleksije, te svijanja zraka svjetlosti.

Donji miraž je slika nastala ispod realnog predmeta kada su donji slojevi zraka zagrijaniji od gornjih. Pojavljuje se, npr. zimi na Jadranu kada se zrak nad morem naglo ohladi burom, ljeti na vrućoj asfaltnoj cesti (slike neba nalik na lokve vode).

Gornji miraž uspravna je ili obrnuta slika nastala iznad realnog predmeta kad su donji slojevi zraka hladniji od gornjih. Ako su slojevi zraka različitih temperatura dovoljno nisko, npr. otoci i brodovi čine se kao da su podignuti u visinu i odvojeni od površine. Hoće li slika biti uspravna ili obrnuta ovisi o udaljenosti promatrača od predmeta i o razlici temperatura među slojevima zraka.

Ako su slojevi zraka različitih temperatura i gustoća nepravilno raspoređeni, predmeti se vide iskrivljeni, dvostruki, trostruki i dr. Među pojave miraža ubraja se i fatamorgana. (→ optika atmosfere)

Citiranje:

miraž. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/41118>.