Mišolić, hrvatska plemićka obitelj s Paga. Utemeljiteljem obitelji smatra se Dominik Plavac, koji se 1315. spominje kao zastupnik paške komune u pregovorima s Rabom. Dok su njegovi potomci nosili patronimik Plavčić, potomci njegova sina Medvana zabilježeni su kao Medvanići, a potomci Damjana Plavčeva kao Damjanići. Prema Mišolu Dišnjiću (XIV/XV. st.) kasniji članovi obitelji nosili su prezime Mišolić. U XV. st. djelovao je Dišinja, koji je 1435. obnašao dužnost općinskoga suca, te Juraj, koji je 1470. od Fridrika III. (IV.) stekao naslov palatinskoga grofa. Zabilježen je kao nadzornik pri izgradnji nove zborne crkve u Pagu, a 1467. sklopio je s Jurjem Dalmatincem ugovor prema kojemu se taj glasoviti kipar i graditelj obvezao podići kapelu sv. Nikole u crkvi benediktinskih redovnica. God. 1474. bio je imenovan soprakomitom paške galije, a poginuo je 1478. pri obrani Skadra od Osmanlija. Njegov sin Frane istaknuo se u Mletačko-turskome ratu (1499–1502). Poginuo je kao zapovjednik paške galije u pomorskoj bitki kraj otoka Sazana u Albaniji (1500). Istaknuti protuosmanski borac bio je i drugi Jurjev sin Benedikt (u. 1509), doktor kanonskoga i građanskoga prava, znameniti astrolog. Kao paški soprakomit (zapovjednik galije) istaknuo se u pomorskim bitkama potiv Osmanlija; odlikovan viteštvom Sv. Marka. Posljednji muški potomak obitelji Mišolić bio je Angelo (u. 1525). Njega je nadživjela sestra Jesenija, supruga plemića Vida Mirkovića, čime su Mirkovići postali baštinici Mišolića.
