struka(e):

Međunarodni monetarni fond (akronim MMF; engleski International Monetary Fund, akronim IMF), međunarodna financijska ustanova osnovana 1946., na temelju sporazuma iz Bretton Woodsa iz 1944., radi održavanja stabilnosti međunarodnih plaćanja zemalja članica. Uz to MMF promiče međunarodnu suradnju, razvoj svjetske trgovine i stabilnost deviznih tečajeva te uspostavu multilateralnih sustava plaćanja između zemalja članica. Kako bi mogao ostvariti svoje ciljeve, Fond nadzire ekonomske i financijske prilike u zemljama članicama, kao i na svjetskoj razini, pruža savjete o ekonomskim politikama, pozajmljuje sredstva zemljama koje imaju poteškoće u platnoj bilanci, osigurava tehničku pomoć u provođenju mjera ekonomske politike i izgradnji institucionalne infrastrukture. Upravljačka struktura Fonda sastoji se od Odbora guvernerâ, Izvršnog odbora i upravnoga direktora. U radu Odbora guvernerâ, koji se sastaje jednom godišnje i odlučuje o glavnim pitanjima, sudjeluje jedan predstavnik svake zemlje članice, najčešće ministar financija ili guverner središnje banke. Izvršni odbor vodi svakodnevno poslovanje Fonda, a čine ga upravni direktor i 24 izvršna direktora, od kojih 5 imenuju članice s najvećim kvotama, a ostali direktori predstavljaju zemlje ili skupine zemalja. Kapital potreban za svoj rad MMF osigurava iz sredstava koja uplaćuju zemlje članice (kvote), a dodatno ih i posuđuje od članica sa značajnijim međunarodnim rezervama te od međunarodnih financijskih institucija. Visina kvote definira se prema ekonomskoj i financijskoj poziciji zemlje u odnosu prema ostalim zemljama, a mjeri se razinom BDP-a, vrijednošću međunarodne razmjene, deviznim rezervama u odnosu prema usporedivim veličinama svih zemalja članica. Svaka zemlja mora uplatiti 25% svoje kvote u obliku specijalnih prava vučenja (SPV) ili u obliku neke od svjetskih valuta (npr. američki dolar ili japanski jen), a preostali dio može uplatiti u svojoj nacionalnoj valuti. Specijalna prava vučenja međunarodna su rezervna valuta, koja predstavlja i obračunsku jedinicu Fonda, a njezina se vrijednost dnevno određuje u odnosu prema kretanju košarice četiriju valuta: eura, japanskoga jena, funte sterlinga i američkoga dolara. Osim što kvota predstavlja uplatu zemlje u MMF-u, njome se određuje broj glasova svake zemlje u ukupnom broju glasova potrebnom za donošenje odluka, udjel zemlje u alokaciji SPV-a te količina sredstava koju zemlja može posuditi od MMF-a. Tako se prvih 25% kvote može pozajmiti od Fonda bez dodatnih uvjeta, povlačenjem sredstava s računa u Fondu, dok se preostali dio do 125% kvote može primiti u obliku zajma od Fonda. Fond pomaže zemljama članicama s poteškoćama u platnoj bilanci pružajući im sredstva u nekoliko financijskih oblika, od kojih su najvažniji stand-by aranžman, produženi aranžman (Extended Fund Facility) te zajmovi najsiromašnijim zemljama usmjereni smanjenju siromaštva i poticanju ekonomskog rasta (Poverty Reduction and Growth Facility). Zajam u obliku stand-by aranžmana koriste zemlje s poteškoćama u platnoj bilanci prouzrokovanima makroekonomskim kretanjima, dok produžene zajmove koriste zemlje s težim problemima u platnoj bilanci, koji zahtijevaju dublje strukturne reforme, pa je i trajanje otplate toga zajma duže nego kod stand-by aranžmana. Pri svakom pozajmljivanju od Fonda mora biti ispunjeno nekoliko uvjeta, a uvijek ga prati i definiranje programa prilagodbe. Prvi je uvjet da se sredstva primljena od Fonda moraju nalaziti u depozitu kod središnje banke, čime postaju dio međunarodnih pričuva zemlje, koje pružaju potporu stabilizaciji platne bilance. Uz to, pozajmljivanje je uvjetovano ispunjavanjem određenih kriterija koji služe za ocjenu uspješnosti izvršenja programa. To su najčešće kriteriji koji zahtijevaju promjenu ekonomske politike (npr. smanjenje državne potrošnje) i strukturne reforme (npr. reforme na tržištu rada) kojima se djeluje na ispravljanje uzroka neravnoteže u platnoj bilanci. Zemlje korisnice zajmova povlače sredstva u obrocima, i to nakon ispunjenja postavljenih kriterija, koji se ocjenjuju periodično tijekom trajanja zajma. Pozajmljivanje od Fonda samo je privremeno i sredstva se moraju vratiti na vrijeme kako bi ih Fond imao na raspolaganju za kreditiranje ostalih članica u platnobilančnim poteškoćama.

Citiranje:

Međunarodni monetarni fond. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/medjunarodni-monetarni-fond>.