STRUKE:

Morejski rat

Morejski rat, mletačko-osmanski rat vođen od 1684. do 1699. Bio je to posljednji pokušaj tada već gospodarski oslabljene Mletačke Republike da ofenzivnim ratnim djelovanjem vrati i zadrži svoje posjede na Peloponezu (Moreji). Mletački vojni angažman bio je najavljen već 1683., kada je, nakon osmanskog poraza u opsadi Beča, Mletačka Republika pristupila protuosmanskoj Svetoj ligi. Mlečani su tijekom Morejskoga rata nastojali vratiti posjede u Grčkoj pa su ondje angažirali znatne vojne postrojbe. Pod vodstvom zapovjednika mletačke ratne flote Francesca Morosinija prvo su osvojili Lefkadu i Prevezu, potom se desantom učvrstili na albanskoj obali, a zauzećem Koronija (Korṓnē) otvorili put za osvajanje Peloponeza. Tijekom 1686. osvojene su glavne luke: Navarin, Metoni (Methṓnē), Argos (Arg), Nafplio, cijelo područje Peloponeza, a 1687. stijeg sv. Marka ponovno je izvješen i u Patrasu, Lepantu, Ateni i Korintu. – U hrvatskom dijelu bojišnice rat je bio vođen na širem području Dalmacije, Hercegovine i Boke kotorske. Uz veliku potporu domaćega stanovništva, predvođenoga tamošnjim vojnim zapovjednicima, Mlečani su 1686. osvojili Sinj i Vrgorac, 1688. Knin i Vrliku, a padom značajnog osmanskoga gusarskog uporišta Herceg Novoga 1687. mletačke su stečevine u Boki ponovno dobile teritorijalnu cjelovitost. God. 1694. Mlečani su osvojili Čitluk i Gabelu na ušću Neretve, a u kolovozu Trebinje i Popovo polje, te s kopnene strane privremeno blokirali Dubrovnik. Uspješnim djelovanjem dubrovačke diplomacije spriječen je mletački pokušaj teritorijalnog opkoljavanja Dubrovačke Republike mletačkim novostečenim posjedima pa je Osmanlijama ostavljen izlaz na more kraj Kleka i Sutorine. Rat je okončan mirovnim ugovorom u Srijemskim Karlovcima 1699. Mlečani su zadržali dio stečevina na Peloponezu, dok su u Dalmaciji u sastav Mletačke Republike pripojeni Knin, Vrlika, Sinj, Vrgorac i Gabela. Dubrovačko zaleđe u Hercegovini ostalo je pod osmanskom vlašću, a u Boki kotorskoj Mlečani su uz Herceg Novi stekli i Risan. Novoosvojeni mletački posjedi u Dalmaciji poslije su nazvani Acquisto nuovo (nove stečevine). Nova granična crta između Osmanskoga Carstva i Mletačke Republike u Dalmaciji od 1701. god. (Linea Grimani) išla je od Knina preko Vrlike, Sinja i Zadvarja na Vrgorac. U ratnim su događajima u Dalmaciji izniman prinos uspješnom vojnom djelovanju mletačkih postrojba dale domaće vojne snage predvođene vlastitim vojnim zapovjednicima, iz redova kojih će se nakon rata ustrojiti sloj glavara koji će za iskazane zasluge na novoosvojenim područjima steći znatne zemljišne posjede (investiturom od mletačke središnje vlasti).

Morejski rat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41909>.