Moslavački (de Monoszló, de Monozlo), ugarski plemićki rod. Nazvan vjerojatno po rodonačelniku Mojslavu, koji je bio najraniji poznati posjednik zemljoposjeda Moslavina i graditelj istoimene stare utvrde. Mojslavovim je nasljednicima, županu Makariju i njegovim sinovima Tomi i Nikoli, hrvatsko-ugarski kralj Bela III. (1172–96) darovao posjede Moslavačke županije pa su oni dobili pridjevak Moslavački. Toma je polovicom XIII. st. ponovno utvrdio grad Moslavinu, koji je, zajedno s okolnim posjedima, ostao u vlasništvu roda Moslavački sve do početka XIV. st. Tada je, kako svjedoči darovnica iz 1316. u kojoj se spominje Petar (iz roda Moslavački) kao nekadašnji vlasnik grada Moslavine, hrvatsko-ugarski kralj Karlo I. Robert predao posjede Moslavačkih Ivanu Baboniću. Ubrzo su vlasnici Moslavine postali Čupori (Moslavački). U XV. st. njihove je posjede hrvatsko-ugarski kralj Vladislav II. Jagelović darovao T. Bakaču i njegovim nasljednicima iz obitelji Erdődy, čiji su pojedini članovi svojemu prezimenu dodali pridjevak Moslavački (de Monozlo).
