Moslavina

Moslavina, kraj između rijeke Lonje na jugu i zapadu, Česme na sjeveru i Ilove na istoku. Moslavina u užem smislu obuhvaća samo jugozapadno i južno prigorje Moslavačke gore. Stanovnici se bave vinogradarstvom, uzgojem žitarica, cikorije, duhana, voća i povrća. Stočarstvo (mliječno govedarstvo i dr.). Ležišta nafte i prirodnoga plina (Šumećani, Stružec, Gojlo i dr.), te granita i gabra (Moslavačka gora); drvna, petrokemijska (Kutina, Ivanić-Grad), građevinska (Čazma, Kutina), tekstilna (Garešnica), prehrambena (Veliki Zdenci), metalna (Kutina, Ivanić-Grad, Popovača, Garešnica) industrija; proizvodnja računala i računalne opreme (Kutina) i stočne hrane (Popovača). Veća su naselja: Kutina (13 735 st.), Ivanić-Grad (9379 st.), Popovača (4207 st.), Garešnica (3874 st.) i Čazma (2801 st.). Ostatci bogate srednjovjekovne baštine (crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi, ruševine srednjovjekovnih burgova i samostana te arhiv pavlinskoga samostana Blažene Djevice Marije pod Garićem). U XVIII. st. obitelj Erdődy sagradila je na ruševinama nekadašnjeg utvrđenoga grada Moslavine (u današnjoj Popovači) barokni dvorac, a u Kutini baroknu crkvu. – O kontinuitetu naseljenosti Moslavine od prapovijesnoga doba svjedoče mnogi arheološki lokaliteti (neolitički: Kaniška Iva i Kapelica kraj Garešnice; eneolitički: Voloder kraj Popovače), među kojima osobitu važnost ima nalazište Gradina Marić, nedaleko od sela Mikleuške u općini Kutina, gdje su pronađeni predmeti nastali u razdoblju od kasnoga eneolitika do mlađega željeznog doba. Osobito su značajni nalazi ukrašene keramike (geometrijski motivi), koji pripadaju kasnoj fazi vučedolske kulture. Na području Moslavine u antičko su se doba uz rimske ceste podizali vojni logori, ruralna naselja (Kutinska Lipa u Kutini), ladanjske vile (villa rustica – Ciglenica u Osekovu kraj Popovače), utvrde, putne postaje i dr. U razvijenom i kasnom srednjem vijeku na području današnje Moslavine nalazilo se nekoliko okruga (Garić, Gračenica, Moslavina i Čazma). U tom se razdoblju naziv Moslavina isprva odnosio samo na posjed i burg (današnja Popovača), a zatim se proširio i na područje cijele Moslavačke gore. Razvoj toga područja započeo je od razdoblja vladavine hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. (1235–70), koji je nakon provale Tatara, a u nastojanju da utvrdi svoje kraljevstvo, potaknuo i gradnju mnogobrojnih burgova na Moslavačkoj gori, ostatci kojih su sačuvani do danas (Moslavina, Garić, Jelengrad, Bršljanovac, Kutinjac grad, Košutagrad). U podnožju tih burgova postupno su se razvila naselja i trgovišta. Istodobno je bila uspostavljena crkvena organizacija pa je sagrađeno više desetaka župnih crkava. Od XIII. st. mnogobrojni su moslavački posjedi bili u vlasništvu Zagrebačkoga kaptola, a najznačajniji od njih bila je Čazma. Ondje je zagrebački biskup Stjepan II. osnovao 1232. kaptol i sagradio crkve sv. Marije Magdalene i Sv. Duha. U posjedu Zagrebačkoga kaptola bili su i Dubrava, Kloštar (od XIII. st. kaštel zagrebačkih biskupa, danas Kloštar Ivanić), Ivanić (danas Ivanić-Grad) te područje Garića, koje je u srednjem vijeku često mijenjalo vlasnike, ali je najčešće bilo u posjedu zagrebačkih biskupa. Na Moslavačkoj je gori od kraja XIII. st. (vjerojatno od 1295) djelovao pavlinski samostan Blažene Djevice Marije pod Garićem (Bela crkva), jedan od prvih pavlinskih samostana u Hrvatskoj. Sredinom XV. st. osnovan je franjevački samostan u Podgrađu (naselje u podnožju Košutagrada), dok je u naselju Moslavini djelovao hospicij. Najznačajnije plemićke obitelji na području Moslavine i Gračenice bili su Moslavački, Babonići, Roch de Decse (Ruh), Čupori (Moslavački) te nakon 1493. Erdődy. Procvat Moslavine u demografskom i gospodarskom smislu dogodio se u XV. st., ali zbog čestih osmanskih provala od kraja toga stoljeća sve su izraženiji bili propadanje i depopulacija moslavačkih posjeda. Sustavna osvajanja toga područja Osmanlije su započeli 1540., a ishodište im je bio moslavački grad Bršljanovac. Godine 1545. osvojili su utvrdu Moslavinu, a do 1552. i sav prostor današnje Moslavine. U znanstvenoj literaturi prevladava mišljenje da se nakon osmanskog osvajanja s toga područja iselila većina stanovništva te da otuda potječe velik dio gradišćanskih Hrvata. Postupnim potiskivanjem Osmanlija i utemeljenjem Vojne krajine u XVI. st., Moslavina se našla izvan krajiških granica, a unutar Banske Hrvatske. Do kraja XVI. st. bila je granično područje i poprište čestih obračuna osmanskih i kršćanskih vojski. Utvrda Moslavina bila je pod osmanskom vlašću do 1591., kada ju je oslobodio hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban Toma II. Erdődy. U idućim su stoljećima njegovi nasljednici, članovi plemićke obitelji Erdődy, upravljali cijelom Moslavinom. Od XVII. st., usporedno s povlačenjem Osmanlija, započelo je ubrzano naseljivanje i jači gospodarski razvoj cijeloga toga područja. U istom su razdoblju zbog povećanja kmetskih daća na prostoru Moslavine više puta bile podizane seljačke bune, dok se dio stanovništva iselio na područje Vojne krajine. Jedna od većih seljačkih buna trajala je od 1754. do 1757., a bila je posljedica povećanih naturalnih i radnih daća, što su ih bili uveli Erdődy i upravitelji njihovih imanja iz obitelji Raffay. Pobune seljaka bile su česte i tijekom cijeloga XIX. st. Godine 1886. posljednji vlasnik moslavačkih posjeda iz obitelji Erdődy, Ivan Nepomuk, prodao je imanje barunu Rothenthalu, da bi do kraja 1920-ih posjed još nekoliko puta promijenio vlasnike. Od kraja XIX. st. na tom je području, zbog razvoja željezničkog i cestovnoga prometa, zabilježen ubrzan industrijski rast. Ipak su politička strujanja u XIX. i prvoj polovici XX. st., a koja su dolazila iz središta političkih zbivanja u Hrvatskoj, imala znatno slabiji odjek u Moslavini, ponajviše zbog slabe zastupljenosti građanskog sloja na tom prostoru. Za II. svjetskog rata, u Moslavini su već 1941. bili organizirani partizanski odredi, koji su 1943. počeli oslobađati to područje. Cijela je Moslavina bila oslobođena u svibnju 1945.

Moslavina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.11.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42068>.