struka(e):
ilustracija
MOTOCIKLIZAM, motociklistička utrka na Preluku, 1971.
ilustracija
MOTOCIKLIZAM, motociklistička utrka na trkalištu u Črnomercu 1927.
ilustracija
MOTOCIKLIZAM, motokros utrka u Jastrebarskome 1985.
ilustracija
MOTOCIKLIZAM, motokros utrka u Jastrebarskome 1985.

motociklizam, športska grana koja obuhvaća brzinska i ocjenska natjecanja na motociklima. Motociklistička natjecanja mogu biti cestovna ili trkališna, motokros, speedway, trial i rally. U cestovnim natjecanjima motocikli su razvrstani u kategorije prema radnom obujmu motora (do 50, 125, 250, 350, 500, 750 i 1000 cm³). Prvenstvo svijeta u cestovnim brzinskim natjecanjima održava se od 1949. Boduju se plasmani vozača na grand prix utrkama koje svake godine unaprijed određuje FIM (Fédération Internationale de Motocyclisme). Natjecanja u motokrosu održavaju se u klasi motociklâ od 250 i 500 cm³ na stazi dugoj oko 2000 m. Staza prolazi kroz teške terene s prirodnim zaprekama. Speedway utrke priređuju se na stazi od šljake, dugoj oko 400 m. Na jednoj utrci sudjeluje 16 vozača. U svakoj vožnji sudjeluju po 4 vozača koji voze četiri kruga. Pobjednik u svakoj vožnji dobiva 3 boda, drugi vozač dva, a treći jedan bod. Svaki vozač nastupa pet puta, a raspored natjecanja u svakoj vožnji uvijek je drugačiji, što omogućuje svakomu vozaču da se natječe izravno sa svim ostalim vozačima. Trial je vožnja motocikla po prirodnome terenu, bez umjetno postavljenih zapreka, na kojima se staza markira u obliku kruga duga od 50 do 80 km. U natjecanju se ocjenjuje stil vozača. Rally vožnje su natjecanja pri kojima se ocjenjuje točnost dolaska na cilj i izvršenje tzv. završnih zadataka. Rezultati se izračunavaju na temelju duljine prevaljene staze, prosječne brzine, vožnje spretnosti i ostalih zadataka koji ulaze u sustav završnoga bodovanja.

Prvi motocikli na našim ulicama pojavili su se nakon I. svjetskog rata. Stjecište poklonika nove športske grane bila je Kustošija u Zagrebu, a prvi klub osnovan je 1921. Iste godine otvoreno je kružno trkalište u Črnomercu, 1924. osnovan je Savez moto-klubova Kraljevine SHS. Najuspješniji hrvatski vozači u međuratnom razdoblju bili su Anton Uroić, Anton Štrban, Jerko Babić i Veljko Metz. Od 1925. svake su se godine održavale međunarodne ocjenske vožnje Kroz Sloveniju i Hrvatsku. Na novom trkalištu Miramare u Zagrebu 1934. održane su Sveslavenske motociklističke utrke. Osnivačka skupština Auto-moto saveza Hrvatske održana je 1948., kada su se počele održavati motorističke utrke na Preluku, između Rijeke i Opatije. Od 1969. do 1971. ta se utrka pod nazivom Velika nagrada Jadrana bodovala za svjetsko prvenstvo. Prvo natjecanje u speedwayu održano je 1959. na Kajzerici u Zagrebu, a utrke su se održavale i u Bjelovaru, Crikvenici, Osijeku, Prelogu i Varaždinu. Natjecanja u motokrosu započela su 1961., a utrke su se vozile u Jastrebarskome, Karlovcu, Samoboru, Savskome Marofu, Zaboku i Zelini. Najsuvremenija kružna trkaća motociklistička staza izgrađena je 1978. na Grobničkome polju kraj Rijeke. Brigu o motociklizmu vodi Hrvatski auto i moto savez, osnovan 1991. u Zagrebu, a od 1997. započeo je djelovati Hrvatski motociklistički savez.

Citiranje:

motociklizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/motociklizam>.