STRUKE:

Muncimir

ilustracija
MUNCIMIR, zabat s imenom kneza Muncimira iz Uzdolja kraj Knina, Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

Muncimir (Mutimir, Mucimir), hrvatski vladar iz dinastije Trpimirovića, započeo vladati između 888. i 892., vladao do oko 910. Od svojega je prethodnika Branimira naslijedio osamostaljenu i jaku državu, pa ni u svojoj ispravi nije isticao nekoga vladara kao svojega vrhovnika. Nosio je naslov dux Croatorum kao i njegov otac Trpimir, ali i naslov princeps, a obje su naglašavale njegov suverenitet. U ispravi iz 892. istaknuo je svoje nasljedno pravo na vlast, naglašujući da sjedi na očinskome prijestolju. U toj je ispravi zapisana presuda u sporu oko crkve sv. Jurja na Putalju između ninskoga biskupa i splitskoga nadbiskupa. U Muncimirovoj su se pratnji nalazili župani i drugi dostojanstvenici, iz čijih se naziva može zaključiti da je dvor hrvatskog vladara bio uređen po uzoru na karolinške. Presudu u spomenutom sporu donio je u Bijaćima kraj Trogira, gdje se nalazilo njegovo sjedište. Muncimir se spominje i na natpisu iz crkve sv. Luke u Uzdolju kraj Knina, datiranom 895. Datiranje po godinama kršćanske ere govori o jakom utjecaju Rima na Crkvu u Hrvatskoj. Muncimir se uključio u bugarsko-srpski sukob, pa je na svoj dvor primio odbjegloga srpskog kneza Petra Gojnikovića, koji je oko 891. poduzeo uspjelu akciju za svoj povratak na prijestolje. Muncimir je tada prihvatio Petrove protivnike i bezuspješno im pomagao da ponovno osvoje vlast. Time su Hrvati prvi put započeli voditi aktivnu vanjsku politiku na svojim istočnim granicama. Vjerojatno već u doba Muncimirove vladavine, 905–906., u Hrvatsku je pred madžarskim provalama bježalo slavensko stanovništvo Panonije. Naslijedio ga je Tomislav, ali se o njihovim rodbinskim vezama ne zna ništa.

Muncimir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.4.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42418>.