struka(e):
ilustracija
MUŠMULA, Mespilus germanica

mušmula (tur. muşmula < grč. μέσπιλον) (mešpula, nešpula; Mespilus germanica), voćka; manje listopadno drvo ili do 3 m visok grm iz porodice ruža (Rosaceae). Stablo slično jabuci, visoko do 6 m, ima mrtvu koru ispucanu u smeđesive ljuske. Listovi su uski, eliptični ili izduženi, obrnuto jajasti, na vrhu zašiljeni, a na donjem dijelu klinasti ili okruglasti. Cvjeta u svibnju, pojedinačnim, 3 do 4 cm širokim bijelim cvjetovima na vrhovima kratkih ogranaka. Plod je jabučasta ili kruškolika smeđezelena ili tamnosmeđa mušmula, duga 2 do 3 cm, koja sazrijeva u listopadu. Bere se tvrda, a jede kad omekša. Okus je kiselkast. Služi i za pravljenje marmelada. Mušmula je autohtona u dijelu Irana, južnom dijelu Kavkaza (Transkavkazju) do visine od 1200 m, Armeniji, a u Europi samo u Bugarskoj. Naše domaće odlike populacija su različitih tipova, a od uvezenih poznate su royale (kraljevska) i monstrueuse de Hollande (krupna nizozemska). – Japanska mušmula (Eriobotrya japonica) biljka je iz por. ruža, malo, vazdazeleno stablo s velikim, duguljastim, kožastim, odozgo sjajnim, a odozdo pustenim listovima. Cvjetovi su skupljeni u grozdasto-metličaste cvatove. Potječe iz Kine i Japana, a danas se zbog jestivih plodova uzgaja i u Indiji, Čileu i Sredozemlju. Križanac, glogasta mušmula (Crategomespilus), obuhvaća nekoliko listopadnih grmova koji su nastali cijepljenjem mušmule na glog (Crategus monogyna). Uzgajaju se kao ukrasne vrste, a razmnožavaju vegetativno.

Citiranje:

mušmula. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/musmula>.