Nassau [na'sau], nekadašnje njemačko vojvodstvo na području sjeverno od ušća Majne u Rajnu. Najranije se spominje kao teritorij germanskih plemena Matijaka i Alemana. U ranome srednjem vijeku bio je pod Francima. Od XII. st. bio je posjed vladajuće kuće grofova Nassau, koji su se od 1159. tako nazvali prema burgu podignutom oko 1125. Prvi poznati grof od Nassaua bio je Henrik I. (1160–67). Nakon vladavine Henrika II. (1198–1247), njegovi sinovi i grofovi Oton i Walram podijelili su 1255. očevinu na dva dijela, južni i sjeverni, odnosno na dvije loze: Otonsku i Walramsku. Utvrda Nassau ostala je zajednički posjed obiju loza. Ženidbenim vezama grofovi od Nassaua stekli su znatne posjede u Nizozemskoj (Breda, 1403) i na području današnjega Luksemburga (1420). Vrhunac političke i privredne moći Nassau je doživio u XVI. st. Njegovi su grofovi za reformacije prihvatili kalvinizam i aktivno sudjelovali u oslobodilačkom ratu Nizozemske. U doba Napoleona I., stupanjem u Rajnski savez 1806., Nassau je postao vojvodstvo. Nakon Austrijsko-pruskoga rata 1866. pripojen je Pruskoj, a od 1868. glavni je dio pruske pokrajine Hessen-Nassau. Godine 1944. organiziran je u pokrajinu Nassau, a od 1945. dio je njemačke savezne pokrajine Hessen.
