Nevada [nəvæ:'də], savezna država u zapadnom dijelu Stjenjaka (Rocky Mountains), SAD; obuhvaća 286 380 km² s 2 700 551 st. (2010). Zauzima uglavnom brežuljkastu visoravan Velikoga bazena (Great Basin) između zapadnih lanaca Stjenjaka i gorja Sierra Nevade, po kojem je dobila ime. Riječna mreža jače je razvijena u sjevernome dijelu (Humboldt, Carson); jugoistočnim rubom protječe rijeka Colorado. Jezera su (Pyramid, Walker, Tahoe i dr.) bez otjecanja. U sjeverozapadnome dijelu prevladavaju četinjačke i kserofitne šume, a u jugoistočnome dijelu stepe i savane. Glavni je grad Carson City (55 274 st., 2010); najveći je Las Vegas (583 756 st., 2010). Znatan se dio površine natapa (krmno bilje, alfa-alfa, krumpir, luk, bijeli luk, ječam, pšenica). Stočarstvo (govedo, ovca) razvijenije je od poljodjelstva. U rudnom blagu na prvom je mjestu bakar, zatim zlato, srebro, olovo, cink, živa, magnezij, vanadij, volfram, antimon, kobalt i nikal; ležišta nafte. Elektroenergiju daju hidroelektrane (Hooverova i Davisova) na Coloradu. Proizvodnja obuće, tekstila, prehrambenih, kemijskih i proizvoda od plastike, uređaja za natapanje; aeronautička industrija. Najveću gospodarsku važnost ima turizam; glasovite kockarnice (Las Vegas, Reno, Lake Tahoe i dr.). – Prvi prodor potomaka europskih doseljenika u područje današnje Nevade zabilježen je tek 1825., kada je Peter Skene Ogden s grupom lovaca Kompanije Hudsonova zaljeva dopro do njezinih sjeveroistočnih predjela. Već sljedeće god. stigao je sa svojom družinom i traper Jedediah S. Smith iz St. Louisa, dok je treću skupinu trgovaca krznom predvodio Joseph Walker iz Utaha 1833. Temeljitija istraživanja proveo je u dvije ekspedicije John Charles Frémont, 1843. i 1845., o čem je ostavio i pisana izvješća. Sve do 1848. Nevada je bila posjed Meksika, koji ju je, poražen u ratu sa SAD-om, mirom u Guadalupe Hidalgu morao ustupiti pobjedniku. Zanimanje pionira za Nevadu naglo je poraslo nakon otkrića zlata u Californiji, do koje su dolazili preko Nevade. Tek sredinom XIX. st. šira područja Nevade zaposjeli su Indijanci, koji su se bavili poljodjelstvom, dok su potomci europskih doseljenika držali samo uski pojas zemlje kojim se putovalo u Californiju. Pripadnici religijske zajednice mormona, inače koncentrirani u Utahu, osnovali su 1849. svoju državu Deseret, u koju je bila uključena i Nevada. Kako bi razbila njihovu državu, američka je vlada 1850. formirala Teritorij Utah, u koji je uključila i veći dio Nevade. Njezin južni dio pripao je tada Teritoriju New Mexico. Svoje prvo stalno naselje, Mormon Station (od 1855. Genoa), mormoni su osnovali 1851., kada je podignuta i njihova trgovačka postaja Las Vegas. Mormoni se povlače iz Nevade 1857. Nagli porast stanovništva u Nevadi uslijedio je 1859., nakon otkrića zlata kraj Comstock Lodea, pa je Nevada 1861. unaprijeđena u samostalan teritorij. Svojim isporukama zlata i srebra Nevada je u tolikoj mjeri pridonijela pobjedi Sjevera u Američkom građanskom ratu (1861–65) da je već tijekom rata 1864. postala 36. državom Unije. Između I. i II. svjetskog rata počinje intenzivnije naseljavanje, a dio doseljenika privlače liberalni zakoni o rastavi i sklapanju braka, te legalizirano kockanje.
