STRUKE:

Normandija

ilustracija
NORMANDIJA, desant na Normandiju 6. VI. 1944.
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4

Normandija (francuski Normandie), povijesno-geografska pokrajina u Francuskoj, na obali La Manchea; 29 906 km² s 3 300 194 st. (2009). Obuhvaća današnje regije Donju Normandiju (departmani Calvados, Manche i Orne) i Gornju Normandiju (Eure, Seine-Maritime). Značajno je središte francuske agrarne proizvodnje (šećerna repa, kukuruz i dr.) i intenzivnoga stočarstva (mliječno govedarstvo). Prehrambena (sirevi, alkoholna pića i dr.), tekstilna (pamuk), automobilska, elektrotehnička industrija; brodogradnja. Veći gradovi: Rouen, Le Havre, Caen, Cherbourg, Dieppe, Alençon. – Prvi tragovi ljudske prisutnosti na području Normandije mogu se pratiti od kamenoga (paleolitičkoga) doba. Nakon pobjede Julija Cezara nad Keltima područje Normandije ušlo je u sastav rimske provincije Galije (Gallia Lugdunensis Secunda), u sastavu koje je bila sve do propasti Zapadnoga Rimskoga Carstva. Tijekom V. st. Normandija je ušla u sastav franačke države kao dio Neustrije. Početkom IX. st. na obalu i u unutrašnjost Normandije stigli su Normani iz Skandinavije, koji su, iskoristivši slabljenje franačke države nakon Karla I. Velikoga, prodrli rijekom Seinom i njezinim pritocima duboko u unutrašnjost, pljačkajući francuske gradove. Istodobno su se počeli i naseljavati, a konačno su stabilizirali svoje stečevine kada su za vladavine vojvode Rolona (860–932) dobili 911. od kralja Karla III. Glupoga područje oko ušća Seine sa središtem u Rouenu, koje se prema njihovu imenu počelo zvati Normandijom. Normandija je svoje granice uglavnom zaokružila za Rolonovih nasljednika tijekom X. st., a za vladavine vojvode Vilima I. Osvajača postala je vodećom vojnom silom u francuskom kraljevstvu. Pošto su Normani 1066. osvojili englesko kraljevstvo, Normandija je bila, uz kraće prekide, u personalnoj uniji s Engleskom sve do početka XIII. st. (1066–87; 1106–1204). Tijekom Stogodišnjega rata između Engleske i Francuske Normandija je kraće vrijeme bila pod engleskom vlašću (1417–44). Kao francuska pokrajina postojala je sve do 1791., kada je bila ukinuta, a njezino područje podijeljeno između 5 departmana. Na povijesnoj važnosti Normandija je dobila potkraj II. svjetskog rata, kada su na njezine obale postrojbe Saveznika izvele 6. VI. 1944. najveću pomorskodesantnu operaciju u povijesti. Započela je nakon teškoga bombardiranja iz zraka iskrcavanjem britanskih, američkih i drugih snaga s britanskih otoka na normandijsku obalu, koju su Nijemci prije toga snažno utvrdili. Na približno 104 km dugoj obali postrojbe su iskrcane na nekoliko mjesta s više od 4000 desantnih brodova, koje je podupiralo oko 700 ratnih brodova i oko 13 000 zrakoplova. U teškim borbama s njemačkim snagama Saveznici su do kraja lipnja uspjeli stvoriti mostobran širok oko 110 i dubok 15 do 40 km, preko kojega su počeli prodirati u unutrašnjost Francuske.

Normandija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44099>.