struka(e): geografija, opća

Ob (ruski Ob’/Обь [op’]), rijeka u zapadnom Sibiru, Rusija; duga 3650 km, porječje obuhvaća 2 990 000 km² i najveće je u Rusiji. Nastaje kraj Bijska spajanjem izvorišnih krakova Bije i Katunja (Katun’), koji izviru u predgorju Altaja; deltastim ušćem (oko 4000 km²) utječe u Obski zaljev Karskoga mora. Prima velike pritoke: Irtiš, Čulim, Ket, Vah i dr. Jedna je od vodom najbogatijih rijeka u Rusiji (iza Jeniseja i Lene). Ob je tipična nizinska rijeka (srednjim i donjim tokom protječe Zapadnosibirskom nizinom). U donjem toku račva se na rukavce, od kojih su glavni Veliki Ob (Boljšaja Ob, 446 km) i Mali Ob (Malaja Ob, 456 km), koji se spajaju 60 km jugozapadno od Saleharda. Plovna je cijelom duljinom toka; s pritocima stvara golemu plovnu mrežu. Sustavom kanala preko rijeke Ket povezana s Jenisejom. Ob je glavna prometnica zapadnoga Sibira. Promet drvom, žitom i naftom. U donjem toku zaleđena je od polovice listopada do kraja svibnja, u gornjem od početka studenoga do kraja travnja. Glavna su pristaništa Barnaul, Kamenj-na-Obi (Kamen’-na-Obi), Novosibirsk, Kolpaševo, Nižnevartovsk, Surgut, Salehard. Vode Oba bogate su ribom (jesetra, sibirski losos, štuka i dr.). Na Obu je izgrađena Novosibirska hidroelektrana s velikim akumulacijskim jezerom. Porječje Oba (85% unutar Zapadnosibirske nizine) obiluje šumama i rudnim ležištima; po rezervama nafte, prirodnoga plina i ugljena među najznačajnijim je regijama u Rusiji.

Citiranje:

Ob. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/ob>.