STRUKE:

atletika

ilustracija
ATLETIKA, Al Oerter, bacanje diska na Olimpijskim igrama u Méxicu 1968.
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7ilustracija8ilustracija9ilustracija10ilustracija11ilustracija12ilustracija13ilustracija14

atletika (grč. ἀϑλητıϰὴ τέχνη: vještina svojstvena atletima), grana športa koja obuhvaća natjecanja u hodanju, trčanju, bacanju i skokovima te njihove kombinacije u obliku atletskog višeboja. Sadrži osnovne oblike kretanja, pa su atletska nadmetanja počela u najstarije doba. Kameni reljefi u egipatskim hramovima u Memfisu (3800. pr. Kr.) i Saqqari iz 2650. pr. Kr. prikazuju motive organiziranog trčanja. Nadmetanja u trčanju, bacanjima koplja i diska, skokovima udalj i s motkom priređuju se na Kreti 1600. pr. Kr. i u Etruriji oko 1000. pr. Kr. Na prvim antičkim Olimpijskim igrama 776. pr. Kr. Eliđanin Koroibos pobijedio je u utrci na jedan stadij (oko 192 m). U te su igre poslije uvedene i druge discipline trčanja i petoboj, u kojem je bila utrka na jedan stadij, skok udalj, bacanje koplja i diska. U XIII. st. počinju se održavati igre Highland Games u Škotskoj s disciplinama trčanja i bacanja, proizašlima iz pučkih nadmetanja toga kraja. Od 1630. u londonskom Hyde Parku održavaju se atletske utrke. Prvi prostor za atletska natjecanja uređen je 1750. na terenu Artillery Ground u Londonu. Prva natjecanja u trčanju u školi u Rugbyju i na koledžu u Etonu započela su 1837. Iste godine na terenu Lord Cricket Ground u Londonu uređena je prva kružna atletska staza s pet traka. Na koledžu Exeter u Oxfordu utemeljen je 1850. prvi atletski klub, a prvi atletski miting u dvorani održan je 1863. u Londonu. Engleski atletski savez utemeljen je u Oxfordu 24. IV. 1880., a tri mjeseca potom priređeno je prvo englesko atletsko prvenstvo. Atletski savez SAD-a djeluje od 1888., kada je održano i nacionalno atletsko prvenstvo. Na prvim modernim OI 1896. sudjelovali su atletičari iz deset zemalja. Otada je atletika na programu svih OI, a na njima su atletičarke prvi put nastupile 1928.

Međunarodna atletska federacija (International Amateur Athletic Federation, IAAF) osnovana je 1912. u Stockholmu. Prvo atletsko svjetsko prvenstvo održano je 1983. u Helsinkiju (prvo dvoransko 1987. u Parizu). Svjetske atletske igre u dvorani održavaju se od 1985., a Svjetski je atletski kup prvi put organiziran 1977. u Düsseldorfu. Prvo atletsko prvenstvo Europe priređeno je 1934. u Torinu (u dvorani od 1970). Europske atletske igre u dvorani održavaju se od 1966., a Atletski kup Europe priređen je prvi put 1965.

Olimpijske igre u svojem atletskom programu sadrže trčanje na kratke pruge (discipline sprinta): 100 m, 200 m i 400 m, srednje pruge: 800 m i 1500 m i duge pruge: 5000 m, 10 000 m i maraton (42 195 m) za muškarce i žene. Trčanje preko prepona obuhvaća utrke na 110 m i 400 m za muškarce i 100 m i 400 m za žene, a utrku preko zapreka na 3000 m (engl. steeplechase) trče samo muškarci. Discipline su trčanja štafeta 4 × 100 m i 4 × 400 m, a u hodanju 20 km i 50 km za muškarce i 10 km za žene. Discipline skokova jesu skok uvis, skok udalj, troskok i skok s motkom. U disciplinama bacanja obično su bacanje kugle, diska i koplja, a kladivo bacaju samo muškarci. U višeboj na OI ulazi desetoboj za muškarce (100 m, dalj, kugla, vis, 400 m, 110 m prepone, disk, motka, koplje i 1500 m) i sedmeroboj za žene (100 m prepone, vis, kugla, 200 m, dalj, koplje i 800 m).

Prvi hrvatski atletičari ponikli su u zagrebačkim športskim društvima PNIŠK-u i HAŠK-u. Prvo atletsko natjecanje u nas, utrku u brzom hodanju na 11 km, priredio je PNIŠK 30. VII. 1905. Oko nogometnog igrališta na Koturaškoj cesti PNIŠK je uredio prvu atletsku stazu dugu 500 m, na kojoj je 17. V. 1908. priređen prvi atletski miting u nas. Na programu su bile discipline trčanja na 100 jarda i hodanje na 5000 m. Na Športskim igrama u Samoboru 30. VIII. 1908. nastupili su atletičari AŠK Šišmiša, HAŠK-a i HŠK Concordie u bacanju diska i koplja, skoku s motkom i trčanju na 70 jarda. U svibnju 1912. u Maksimiru je otvoren stadion HAŠK-a s atletskim skakalištem, bacalištem i stazom duljine 375 m. Dugoprugaš Đorđe Janković, član HAŠK-a, nastupio je 1912. na međunarodnom natjecanju u Beču i u utrci na 5000 m osvojio drugo mjesto.

Osnutak atletske sekcije pri Hrvatskome športskom savezu 13. II. 1914. drži se početkom djelovanja Hrvatskog atletskog saveza. HAŠK je 12. i 13. VII. 1919. priredio atletski miting, na kojem su postignuti rezultati priznati kao prvi atletski rekordi. Iz lakoatletske sekcije Hrvatskoga športskog saveza osnovan je 1919. Lakoatletski savez za Hrvatsku i Slavoniju, koji je 2. i 3. X. 1920. priredio prvo pojedinačno atletsko prvenstvo Jugoslavije. Đuro Gašpar, Peroslav Ferković i Veljko Narančić prvi su hrvatski atletičari koji su nastupili na OI, i to 1924. u Parizu. Prvi veći međunarodni atletski dvoboj u Hrvatskoj bio je susret atletskih reprezentacija Jugoslavije i Poljske u Zagrebu 30. i 31. VII. 1927. U međuratnom razdoblju najaktivniji su zagrebački atletski klubovi HŠK Concordia, HAŠK, Sport klub Marathon, Zagrebački atletski športski klub, ŠK Željezničar, Židovsko gombalačko i športsko društvo Makabi. U varaždinskom klubu ŠK Slavija atletika se njeguje od 1932. Atletske sekcije u splitskim klubovima Hajduku i ASK-u djeluju od 1934. Pobjednik prvog ekipnog atletskog prvenstva Jugoslavije bila je HŠK Concordia 1930. Ivo Buratović, Aleksa Kovačević i Petar Goić nastupili su 1934. na prvom prvenstvu Europe u atletici. Hrvatski lakoatletski savez utemeljen je 1939., a iste je god. pristupio u Hrvatsku športsku slogu. Za NDH održavana su državna prvenstva, a atletska je reprezentacija imala međunarodne nastupe. Nakon 1945. najaktivniji su atletski klubovi Mladost (Zagreb), Dinamo (Zagreb), ASK (Split), Slavonija (Osijek), Sloboda (Varaždin), Kvarner (Rijeka) i Željezničar (Karlovac). Bacač kladiva Ivan Gubijan osvojio je 1948. na OI srebrnu medalju. Jednak je uspjeh ostvario Franjo Mihalić na OI 1956. u maratonu. Na Europskom prvenstvu 1971. u utrci na 800 m pobijedila je Vera Nikolić, tada članica AK Dinamo iz Zagreba, a 1974. pobjednik utrke na 800 m bio je Luciano Sušanj. Na Europskom dvoranskom prvenstvu Sušanj je pobjednik 1973. na 400 m, a 1974. na 800 m, Jelica Pavličić 1974. prva je u utrci na 400 m, a 1976. druga. Godine 1992. i 1994. Branko Zorko treći je u trčanju na 1500 m, a jednak je uspjeh postigao 1993. na Svjetskom dvoranskom prvenstvu. Finale Atletskoga kupa Europe održano je 1981. u Zagrebu, a XV. prvenstvo Europe u atletici 1990. u Splitu. Hrvatski atletski savez primljen je 25. II. 1992. u članstvo Međunarodne atletske federacije nakon čega atletika u Hrvatskoj doživljava ponovni uspon. Hanžekovićev memorijalni turnir uvršten je među najznačajnija međunarodna atletska natjecanja kao dio Europske atletske federacije te Svjetske atletske federacije, na kojem nastupaju neki od najznačajnijih svjetskih atletičara. Blanka Vlašić, pored brojnih državnih rekorda, zlatne medalje na mediteranskim igrama 2001. te srebrne medalje na Olimpijskim igrama 2008., i brončane 2016., postala je dvostruka svjetska prvakinja (Osaka 2007., Berlin 2009) i viceprvakinja (Daego 2011) te dvostruka svjetska dvoranska prvakinja (Valencija 2008 i Doha 2010), odnosno europska prvakinja (Barcelona 2010). Također, veliki je napredak postignut u disciplini bacanja kladiva u kojoj je Ivana Brkljačić, pored državnih rekorda, osvojila i prva mjesta u Europskom zimskom bacačkom kupu u Mersinu 2005. i Kupu Europe u Gävleu te drugo mjesto u Kupu Europe u Banskoj Bystrici 2006. U disciplini bacanja diska Sandra Perković je, pored juniorskih i državnih rekorda, osvojila prvo mjesto na Europskom prvenstvu u Barceloni (2010), Helsinkiju (2012), Zürichu (2014) i Amsterdamu (2016) te zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. i Rio de Janeiru 2016. te Svjetskom prvenstvu u Moskvi 2013 i Londonu 2017. U bacanju koplja Sara Kolak je na OI 2016. ovojila zlatnu medalju, a u bacanju kugle Stipe Žunić je na Svjetskom prvenstvu 2017. osvojio broncu. Iznimni su uspjesi postignuti i u paraolimpijskim atletskim natjecanjima. Tako je Darko Kralj, u disciplini bacanja kugle na Paraolimpijskim igrama u Pekingu 2008. osvojio zlatnu medalju (istu medalju osvojio je i na Svjetskom prvenstvu u Bangaloreu), a na istom natjecanju u diciplini bacanja koplja Branimir Budetić osvojio srebrnu medalju. Mikela Risoski osvojila je zlatnu medalju u skoku u dalj na Svjetskom prvenstvu u Christchurchu 2011.

atletika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4457>.