STRUKE:

atol

ilustracija
ATOL, postanak

atol (engl. atoll < maldivski jezik divehi atoḷu, srodno singalskomu ätul: unutarnji; ili malajalamski aḍal: koji povezuje), nizak polukružan ili prstenast koraljni greben koji zatvara plitku lagunu. Najpovoljniji su uvjeti za njihov nastanak u oceanima između sjeverne i južne obratnice, gdje su prirodni uvjeti najpovoljniji za razvoj koralja (prosječna temperatura vode od 22° do 28 °C u najtoplijem mjesecu i viša od 15 °C u najhladnijem mjesecu, velika prozirnost, stjenovito dno duboko 30 do 50 m). Grebenski koralji žive u gotovo svim morima, u uvjetima koji su nepovoljniji od onih u tropskim morima. U sjevernim dijelovima Tihog i Atlantskog oceana žive u moru kojemu se temperatura kreće od 2° do 15 °C i na dubini do 200 m. Najbrojniji su i najrazvijeniji atoli Tihog oceana. Najveći je Kiritimati (Kiribati) s promjerom od oko 160 km (388 km²). Visina im je 2 do 4 m iznad morske razine. Po Darwinovoj teoriji (1837), atol nastaje kao koraljni greben oko otoka koji se postupno spušta pod razinu mora. Kada se otok sasvim spusti, na površini ostaje samo prstenast koraljni greben s unutarnjom lagunom. Klimatološka i geološka istraživanja (atol Enewetak ili Eniwetok, 1952) upotpunila su Darwinov model nastanka atola. U geološkoj prošlosti morska se razina više puta izdizala i spuštala (posljednje izdizanje morske razine nakon würma, pleistocenskoga glacijala, još traje), pa se nastanak atola može pripisati i izdizanju morske razine. Veći su atoli naseljeni. Lagune su dobra skloništa za brodove ako su s otvorenim morem povezane plovnim prolazom.

atol. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4471>.