STRUKE:

ognjište

ognjište, posebno mjesto u kući gdje se ložila otvorena vatra radi zagrijavanja prostorije i kuhanja. U hrvatskim se seoskim domovima nekoliko oblika ognjišta zadržalo u primjeni još u XX. st. Najjednostavnije je bilo nisko ognjište od nabijene ilovače, smješteno na podu u sredini prostorije, bez posebnog uređaja za odvod dima koji je izlazio kroz običan otvor na krovu; karakteristično je za pastirske kolibe u gorskim predjelima Hrvatske. U jadranskim je kućama ognjište bilo smješteno uza začelni zid ili u posebnom udubljenju kuhinje (kapela ili tornica u Istri i Primorju). Moglo je biti od ilovače, uzdignuto 20-ak cm od tla ili povišenije (oko 50 cm), s ložišnom plohom od opeka, položeno na drvene noge i opasano drvenim okvirom; bilo je i ognjišta visokih 80 cm s udubljenjem u prednjoj plohi za odlaganje pepela ili ogrjevnoga drva. Dim se zaštitnom kapom (poluvaljkastom od pletera – ljesa ili polupiramidalnom od dasaka – napa) usmjeravao s ložišta prema dimnjaku. O poprečnu je gredu nad ognjištem bio uglavljen lanac (verige, komoštre) s kukom za prihvat posude. Uobičajeni pribor uz ognjište sadržavao je: kružni ili trokutasti metalni tronožac kao podlogu za lonce; keramičku ili metalnu zvonoliku posudu za pečenje (peka, pekva); roštilj u obliku metalne rešetke (→ gradele); stalak za naslanjanje cjepanica (prijeklad), katkad i ukrasno izveden; žarač; puhalo za raspirivanje vatre i dr. Uz bočne strane ognjišta često su bile smještene klupe s naslonom. Simboličko značenje ognjišta kao nekadašnjega središta obiteljskoga života očitovalo se u mnogim ritualima. Tako se primjerice u svadbenome ceremonijalu mladenku pri ulasku u kuću vodilo tri puta oko ognjišta, na kojem bi ona pročarkala žeravicu te ga darovala (novcem ili jabukom); na uskrsnu se nedjelju vatra obnavljala ugarkom donesenim s uskrsnoga krijesa; ognjište (i panj badnjak na njemu) darovalo se na Badnju večer posebnim jelom sastavljenim od devet sastojaka te pićem i sl.

ognjište. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44839>.