struka(e):

oprost, milost, diskrecijska ovlast zakonodavne i izvršne vlasti da počinitelju kaznenoga djela ublaži ili potpuno oprosti kaznu ili obustavi kazneni postupak. U različitim pravnim sustavima u povijesti, oprost je služio ublažavanju strogosti kaznenoga prava (posebice smrtne kazne); otklanjanju kažnjivosti neubrojivih, počinitelja koji su postupali u samoobrani ili maloljetnika; ispravljanju nepravde (npr. u kaznenim postupcima bez priziva); individualizaciji kazne; uklanjanju stigme osude i smirivanju polit. napetosti. U hrvatskom kaznenom pravu, oprost se provodi: pomilovanjem kao prerogativom Predsjednika RH i amnestijom u obliku zakona o oprostu koje donosi Hrvatski sabor. Oprost može sadržavati opraštanje izvršenja izrečene kazne i ostalih kaznenopravnih sankcija te njihovih pravnih posljedica, a Zakonom o oprostu može se i obustaviti kazneni postupak (abolicija).

Citiranje:

oprost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/oprost>.