rakuni (amer. engl. raccoon, iz jednoga od algonkinskih jezika) (Procyonidae), por. manjih medvjedolikih zvijeri koje su sačuvale neka evolutivno starija obilježja; pripadaju natporodici psolikih zvijeri (Canoidea). Nalikuju predcima pasa i medvjeda. Dugi su 30 do 67 cm, teški do 12 kg. Mužjaci su krupniji i teži od ženki. Dlaka je sive do smeđecrvene boje. Pri hodanju dodiruju tlo cijelim tabanima (tabanaši, plantigradi) i vješto se penju po stablima. Pojedinim vrstama, poput nosatih rakuna, rep služi za održavanje ravnoteže. Sakrivaju se u šupljine stijena ili drveća. Aktivni su ugl. u sumrak, a nosati rakuni i danju. Mlada ženka koti u proljeće. Većinom se kreću u parovima ili obiteljskim skupinama. Pretežno su svežderi, ali ima i biljoždera. Svi su stanovnici šuma pa čak i naseljenih mjesta (američki rakun) Sjeverne i Južne Amerike. Jedino mali panda (Ailurus fulgens) nastanjuje zap. Kinu i Himalaju. Rod Procyon obuhvaća mnoge vrste raširene od Kanade do Paragvaja. Najpoznatiji je američki rakun (Procyon lotor), koji je razvio naviku da vodom ispire ono što kani pojesti, pri čem spretno koristi prednje udove. Krzno mu je obojeno crnim i bijelim prugama. Trop. vrste imaju kratku i glatku dlaku i ubrajaju se u najkrvoločnije noćne životinje. Rakun rakojed (Procyon cancrivorus) boravi uz more i rijeke i najradije se hrani rakovima. Rod nosatih rakuna ili koati (Nasua) obuhvaća dvije vrste i niz podvrsta raširenih od Meksika preko Srednje Amerike sve do Argentine. Pripadnici toga roda imaju dugačak rep i izduljenu, pomičnu njušku. Ističe se vrsta medvjed nosonja (Nasua rufa). Nešto su manji pripadnici roda brdskih nosatih rakuna (Nasuella), rašireni po visokoplaninskim šumama sjeverozap. područja Južne Amerike. U rodu Bassariscus najpoznatija je prstenastorepa mačka (Bassariscus astutus), riđosmeđe boje i crno-bijelo, prstenasto, obojena repa. Živi u Kaliforniji i Meksiku. Srodne vrste, raširene po Srednjoj Americi, veće su i pretežno srebrnosive boje. Rodu Bassaricyon pripadaju najprimitivniji predstavnici porodice rakuna, što žive na ograničenim područjima Srednje Amerike, npr. čupavorepi olongo (B. gabbii). Rod Potos obuhvaća jedinu vrstu kinkadžu (P. flavus), noćnu životinju, veliku poput mačke, dugačka repa koji služi za prihvat, spretno se vere po stablima pa ga ponegdje zovu noćni šetač (španj. mico-de-noches). Hrani se biljem, ali i malim kralježnjacima, ličinkama i kukcima. Mali panda (Ailurus fulgens) još uvijek se u većini izvora navodi kao pripadnik por. rakuna, ali se u nekima navodi i kao pripadnik por. pandi (Ailuridae) i medvjeda (Ursidae). Osim bambusovim lišćem i mladicama hrani se travama, korijenjem, manjim kralježnjacima. Teritorij označuje mirisom. Aktivan je ugl. u sumrak i noću.
