Panonska Hrvatska, historiografski pojam za područje koje je u IX. i X. st. uglavnom bilo omeđeno rijekama Dravom, Savom, Kupom i Sutlom te Požeškim gorjem. U istom se značenju javlja pojam Posavska Hrvatska. Iako sustavnih istraživanja razvoja terminologije nema, čini se da starija hrvatska historiografija (I. Kukuljević Sakcinski, F. Rački, T. Smičiklas, V. Klaić) uglavnom ne rabi te nazive nego, primjerice, ime Doljnja Panonija i Posavina (T. Smičiklas, Poviest Hrvatska, II, 1882) ili Slovinska zemlja (V. Klaić, Povjest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća, I–VI, 1899–1922). Iznimka je Š. Ljubić (O Posavskoj Hrvatskoj i o zlatnih novcih njezina zadnjega kneza Serma (1018), u Radu JAZU, 1878). Vjerojatno je pojam Panonska Hrvatska uveo F. Šišić u svojem Pregledu povijesti hrvatskoga naroda (1916), u kojem piše: »U bivšoj Savskoj Panoniji … širila se posebna oblast u kojoj je sve do XVII. stoljeća prevladavalo slavensko ime, pa joj odatle i ime Sclavonia u latinskim spomenicima, a Slovinci, Slovinje u hrvatskim; mi ćemo je zvati Panonskom Hrvatskom.« Iako ga Šišić ne rabi u svojoj Povijesti Hrvata u vrijeme narodnih vladara (1925), taj je pojam bio prihvaćen u historiografiji te se proširio napose zahvaljujući školskim udžbenicima i popularnim pregledima povijesti. Iako je u znanstvenom diskursu uglavnom napušten (primjerice: M. Barada, N. Klaić, T. Raukar, I. Goldstein, N. Budak), održao se, zajedno s terminom Posavska Hrvatska, u uporabi do danas (Hrvatski povijesni atlas Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, 2003). Kao sinonim javlja se u literaturi i termin Sjeverna Hrvatska (T. Macan, Povijest hrvatskog naroda, 1992). Nijedan od spomenutih termina nije povijesni. U onodobnim se vrelima navedeno područje označavalo nazivima Pannonia, Pannonia inferior, regnum inter Savum et Dravum ili pak kao zemlja kneza koji je u određenom trenutku njome vladao.
