struka(e):

parkiranje, smještaj prometala kada nisu u vožnji. Naziv se obično odnosi na smještaj cestovnih vozila; otvoreni prostor predviđen za parkiranje naziva se parkiralište, a zatvoreni prostor te namjene garaža, dok se spremište javnih prometala naziva depoom ili remizom. Prema vrsti vozila, parkirališta mogu biti automobilska, autobusna, kamionska, biciklistička, mješovita, a prema postavi ulična i izvanulična. Pri uličnom parkiranju, za vozila može biti predviđen poseban prometni trak namijenjen parkiranju ili pak proširenja uzduž kolnika, a katkada se za tu namjenu može odvojiti i dio pješačkih površina. S obzirom na kolnik, odnosno smjer kretanja vozila, parkirati se može uzdužno (paralelno), okomito ili koso. Korištenje javnoga parkirališta omogućeno je svima (uz naplatu ili besplatno), a privatnoga samo onima s odobrenjem vlasnika. Naplatna parkirališta često su podijeljena prema zonama, pritom se parkiranja u određenoj zoni, ovisno o udaljenosti od gradskog središta, razlikuju u cijeni, dopuštenom trajanju i dr. Danas se naplata uglavnom provodi automatski, uz primjenu računalnih i telekomunikacijskih sustava, čime se omogućuje i bezgotovinska naplata (npr. kreditnim karticama ili mobilnim telefonima), nadzor parkiranja, obavješćivanje vozača o slobodnim mjestima putem signalizacije i dr. Obilježenost parkirališnih mjesta preduvjet je organizirana parkiranja. Učestalo parkiranje na mjestima koja za tu namjenu nisu predviđena (nepropisno parkiranje) pokazatelj je loše organizacije i slaba nadzora.

Zbog sve veće motorizacije i nedostatka parkirališnih mjesta, danas je parkiranje osobnih automobila problem, osobito u gusto izgrađenim gradskim područjima, gradskim jezgrama i sl. (→ gradski promet). Problem se nastoji riješiti gradnjom podzemnih i nadzemnih javnih garaža, uz istodobno odvraćanje od vožnje osobnim automobilom (širenjem područja u kojima parkiranje nije dopušteno, uvođenjem i proširenjem pješačkih zona, širenjem prostora naplatnoga parkiranja, smanjenjem dopuštenoga trajanja parkiranja, povećanjem cijene parkiranja i poboljšanjem javnoga gradskog prometa). Također se potiče policentrični razvoj gradova, tj. gradnja stanova i trgovačkih središta u predgrađima. Sve se veća pozornost obraća i parkirališnim mjestima za invalidne osobe.

Citiranje:

parkiranje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/parkiranje>.