Austrija

ilustracija
AUSTRIJA, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7ilustracija8ilustracija9ilustracija10ilustracija11ilustracija12ilustracija13ilustracija14ilustracija15ilustracija16

Austrija (Österreich; Republika Austrija/Republik Österreich), država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Češkom (362 km), na sjeveroistoku sa Slovačkom (91 km), na sjeverozapadu s Njemačkom (784 km), na zapadu s Lihtenštajnom (35 km) i Švicarskom (164 km), na jugu s Italijom (430 km) i Slovenijom (330 km), a na istoku s Madžarskom (366 km); obuhvaća 83 879 km².

Prirodna obilježja

Austrija je pretežno planinska zemlja; obuhvaća Istočne Alpe (63% površine zemlje), alpsko predgorje (11%), ravnjak Češkoga masiva (10%) i bregovit kraj s nizom kotlina i zavala na istočnom rubu Alpa (16%). Istočne su Alpe razdijeljene riječnim dolinama u tri usporedna pojasa: sjeverni, središnji i južni. Sjeverni pojas, građen od mezozojskih vapnenaca i dolomita, obuhvaća Algajske (Allgäuer Alpen), Lechtalske (Parseier, 3038 m), Sjevernotirolske (Nordtiroler Alpen), Salzburške, Gornjoaustrijske (Oberösterreichische Alpen) i Štajersko donjoaustrijske Alpe (Steirisch niederösterreichische Alpen). Središnji pojas ili Praalpe čine Ötztalske, Zilertalske, Kitzbühelske Alpe, Visoke Ture (Hohe Tauern; najviši vrh Austrije Großglockner, 3798 m), Niske Ture (Niedere Tauern) i Noričke Alpe (Norische Alpen). Sastoje se od kristaličnih škriljevaca (gnajs, tinjčevi škriljevci) i granita, uglavnom paleozojske starosti. Južni pojas, građen od mezozojskih vapnenaca i dolomita, obuhvaća Karnske Alpe (Hohe Warte, 2780 m) i Karavanke. Između sjevernoga pojasa Alpa i Dunava proteže se alpsko predgorje – ravnjak visok 300 m do 500 m. Građen je od tercijarnih i kvartarnih naslaga: od ledenjačkoga materijala na zapadu, a od pješčenjaka, glina i lesa na istoku. Sjeverno od Dunava ravnjak je Češkoga masiva (visina do 1125 m), građen od starih stijena granita i gnajsa. Između tih dvaju ravnjaka stvorio je Dunav probojnicu Wachau. Uz istočni rub Alpa pruža se brežuljkast kraj s nizom zavala i kotlina, od kojih su najpoznatije Bečka zavala (Wiener Becken) na sjeveroistoku, zavala Graza između Štajerskih Alpa i Pohorja te Celovačka (Klagenfurtska) kotlina između Gurktalskih Alpa i Karavanki. Jugoistočno od Bečke zavale pruža se Gradišće (Burgenland), koje je u sjevernom dijelu, oko Nežiderskog jezera (Neusiedler See), nizinski (dio Malog Alfölda), a u južnom dijelu brežuljkast.

Austrija ima prijelaznu umjereno kontinentalnu klimu; alpski predjeli imaju planinsku klimu. U zapadnom i sjevernom dijelu zemlje klima je pod utjecajem vlažnih zračnih masa s Atlantika, a u istočnome pod utjecajem susjedne Panonske nizine. Srednja je siječanjska temperatura u nizinama od –6 °C do –0,7 °C, u Alpama od –13 °C do –8 °C, a srpanjska 18,1 °C do 20,3 °C u nizinama i 1 °C do 2 °C u Alpama (iznad 3000 m). U alpskim dolinama i kotlinama česta je inverzija temperature u jesen i zimi. Oborine su najobilnije u sjevernom i južnom pojasu Istočnih Alpa (godišnje 1500 mm do 2600 mm). U središnjem alpskom pojasu prosječna je količina oborina 1200 mm do 2000 mm, a u nizinama i kotlinama 600 mm do 1000 mm. Na sjevernim pristrancima Alpa topao i suh vjetar (Föhn) ublažuje oštru planinsku klimu.

Rijeke uglavnom pripadaju porječju Dunava (njemački Donau), koji kroz Austriju protječe u duljini od 350 km; u Bodensko jezero, odnosno u Rajnu, utječu manje rijeke na zapadu (Vorarlberg), a na krajnjem sjeveru tokovi otječu u Vltavu, odnosno Labu. Desni su pritoci Dunava Inn, Traun, Enns, Ybbs, Traisen, Leitha, Rába (Raab) i Drava s Murom, a lijevi (uglavnom kraći) Grosse Mühl, Aist, Krems, Kamp i Morava (njemački March) s Thayom. Većina austrijskih rijeka ima najviši vodostaj u kasno proljeće i ljeti zbog otapanja snijega i leda (nivalni režim) u planinama. Jezera, pretežno glacijalna, najbrojnija su u Salzkammergutu (oko 40; Attersee, Traunsee, Mondsee i dr.) i Koruškoj (Wörthersee, Ossiacher See, Millstätter See i oko 200 manjih jezera). Austriji pripada i dio Nežiderskog jezera (Neusiedler See) na zapadu i Bodenskog jezera na istoku.

Stanovništvo

U Austriji živi 8 401 940 st. (popis 2011), odnosno 100 st./km². Najgušće je naseljena Bečka zavala (4175 st./km²), gdje u samom Beču živi 20% ukupnoga stanovništva, a najrjeđe je naseljen Tirol s 57 st./km². Osim Austrijanaca, koji čine 88,8% stanovništva (2011), najviše je Nijemaca, Turaka, Srba, Bošnjaka, Hrvata, Rumunja, Slovenaca, Poljaka i Madžara. Od službeno priznatih manjina najviše je Hrvata; njih oko 22 000 živi u Gradišću (Burgenlandu) u 80-ak naselja. Madžarska i romska manjina živi u Gradišću, slovenska (18 000) u južnoj Koruškoj (njemački Südkarnten), a Česi i Slovaci u Beču. Službeni je njemački jezik; u kotarima u Gradišću i Koruškoj, u kojima živi hrvatska ili slovenska manjina, uz njemački je službeni i hrvatski odnosno slovenski jezik (čl. 7. Državnog ugovora Austrije iz 1955). Prema vjeroispovijesti stanovnici su pretežito rimokatolici (73,6%, 2011), a ima i protestanata (4,7 %), muslimana (4,2%), pravoslavaca (2,2%) i dr. Nakon razdoblja stagnacije u prvoj polovici 1980-ih broj stanovnika Austrije u razdoblju 1991–2001. raste po prosječnoj stopi od 0,3% godišnje, a u razdoblju 2001–2011. po stopi od 0,46% godišnje. To je najvećim dijelom posljedica useljivanja (0,43% godišnje, 2001–2011), a u manjoj mjeri i pozitivnog prirodnog priraštaja (prosječno 0,03% godišnje). U 2011. godini migracijska bilanca (razlika broja useljenih i iseljenih osoba) bila je 35 604, uglavnom stanovnika zemalja Istočne Europe. Prirodni je priraštaj nizak, samo 0,2‰; natalitet je 9,3‰ (2011), mortalitet 9,1‰, a smrtnost dojenčadi 3,6‰. Populacija je Austrije prema demografskim kriterijima stara; u dobi je do 14 godina života 14,6%, od 15 do 64 godine 67,6%, a u dobi od 65 i više godina 17,8 % stanovništva (2011). Očekivano je trajanje života za žene rođene 2011. god. 83,9 godina, a za muškarce 78,3 godine. Od 4 143 900 ekonomski aktivnih stanovnika (2011) nezaposleno je 2,2%. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 5,3%, u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 26,0%, a u uslužnim djelatnostima 68,7% (2011). Od 12 sveučilišta najstarija su u Beču (osnovano 1365; najstarije sveučilište njemačkoga govornog područja), Grazu (osnovano 1585), Salzburgu (1623) i Innsbrucku (1669). Glavni je i najveći grad Beč (njemački Wien) s 1 714 142 st. (2011). Ostali veći gradovi (2011): Graz (261 540 st.), Linz (189 367 st.), Salzburg (148 078 st.), Innsbruck (120 147 st.), Klagenfurt (Celovac; 94 303 st.), Villach (Beljak; 59 285 st.), Wels (58 713 st.); u gradovima živi 67,8% stanovništva.

Gospodarstvo

Glavna su obilježja dugoročnoga razvoja austrijskoga gospodarstva dinamičan rast BDP-a uz stabilno nisku inflaciju i nisku stopu nezaposlenosti (čemu je postojano usmjerena gospodarska politika »austro-kejnzijanizma«), s poticajnom fiskalnom i čvrstom novčanom politikom, uz politiku plaća utemeljenu na partnerstvu vlade i sindikata. BDP je 2011. iznosio 417,7 milijarda USD, odnosno 49 609 USD po stanovniku, što Austriju čini jednom od najbogatijih europskih i svjetskih država. BDP je u odnosu na prethodnu godinu rastao za 2,7%, čime se Austrija razmjerno brzo oporavila od financijske krize koja je započela 2008 (zbog koje je BDP u 2009. pao za 3,8%). Poljoprivredni je sektor u BDP-u sudjelovao s 1,5%, umnogome potpomognut zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije, koja subvencionira europske poljoprivrednike i štiti ih tarifnim barijerama od neeuropskih proizvođača (značajna je proizvodnja mliječnih proizvoda te stočarstvo). Industrijski je sektor u BDP-u sudjelovao s 29,5% (najviše kroz građevinsku industriju, proizvodnju strojeva, kemikalija i hrane), sektor usluga pridonosio je BDP-u sa 69%, od čega najviše turizam (ponajviše zimski), a značajan je i doprinos financijskoga sektora. Izvoz je 2011. iznosio 173,6 milijarda USD (najviše u Njemačku, Italiju, Švicarsku i Francusku), a uvoz 183,3 milijarde USD (najviše iz Njemačke, Italije, Švicarske i Nizozemske). Kao članica eurozone i država koja je 1999. uvela euro kao nacionalnu valutu, Austrija je Maastrichtskim kriterijima ograničena u veličini javnoga duga i inflacije. Javni je dug u 2011. iznosio 72,2% BDP-a, a inflacija 3,5%. Stopa nezaposlenosti iste je godine smanjena na 4,2%, pri čem značajan postotak radne snage uključuje imigrante iz država srednje i istočne Europe (uključujući i Hrvatsku) te Turske na privremenom radu u Austriji. U 2012. došlo je do pada BDP-a za približno 23 milijarde USD te je BDP iznosio 394,4 milijarde USD; BDP po stanovniku iznosio je oko 46 600 USD, po čemu je Austrija ostala među vodećim svjetskim državama. U sastavu BDP-a udjel je uslužnoga sektora oko 70% (uglavnom turizam, pogotovo zimski, te financijske usluge), industrije 28,5% (građevinarstvo, proizvodnja strojeva, kemikalija i hrane), te poljoprivrede oko 1,5% (proizvodnja mliječnih proizvoda i stočarstvo). Vrijednost izvoza (2013) bila je oko 165,6 milijarda USD, a uvoza oko 168 milijarda USD. U izvozu prevladavaju strojevi i oprema, motorna vozila i dijelovi, kemikalije, tekstil i hrana. Uvoze se uglavnom vozila, strojevi, nafta, prehrambeni proizvodi i dr. Vodeći su vanjskotrgovinski partneri Njemačka (29,3% izvoza i 40,3% uvoza), Italija (6,2% izvoza i 6,1% uvoza), Švicarska (5% izvoza i 5,3% uvoza) i dr. Godine 2013. javni je dug bio oko 75,7% BDP-a. Stopa nezaposlenosti od 4,3% (2012) među najmanjima je u Europskoj uniji.

Promet

Geografski smještaj daje Austriji veliku važnost u međunarodnom prometu. Duljina je željezničkih pruga u Austriji 5918 km (2012), od toga je 4996 km u vlasništvu državnih željeznica. Dobro razvijena cestovna mreža ima 114 590 km cesta (2010), od toga 2185 km autocesta i brzih cesta. Međunarodne su zračne luke u Beču, Linzu, Salzburgu, Grazu, Innsbrucku i Klagenfurtu. Riječni promet odvija se Dunavom cijelim njegovim tokom (350 km) kroz Austriju. Važnost mu je porasla izgradnjom kanala Rajna–Majna–Dunav (1992), koji brodovima omogućuje plovidbu od Sjevernoga mora do Crnoga mora. Glavne su luke Linz (promet 5,2 milijuna tona, 2010) i Beč (1,1 milijuna tona). Kroz Austriju prolazi naftovod Trst–Ingolstadt. Na Bodenskom jezeru ali i na drugim jezerima znatan je putnički promet.

Novac

Novčana je jedinica euro (€; EUR); 1 euro = 100 centi Do 1. I. 2002. novčana je jedinica bila austrijski šiling (Schilling; ATS); 1 šiling = 100 groša (Groschen).

Povijest

Povijest  → austrijanci, povijest

Politički sustav

Ustavom od 1. X. 1920 (dopunjen 1929., nakon toga poboljšavan nekoliko puta), Austrija je savezna republika s parlamentarnim sustavom vlasti. Predsjednik republike (Bundespräsident) šef je države. Biraju ga građani na općim i izravnim izborima za mandat od 6 godina i može biti biran najviše na dva mandata. On zastupa državu prema inozemstvu, proglašava zakone, daje amnestiju, saziva i raspušta Nacionalno vijeće i zemaljske parlamente, imenuje saveznoga kancelara i, na njegov prijedlog, savezne ministre. Izvršnu vlast ima Savezna vlada (Bundesregierung) na čelu sa saveznim kancelarom (Bundeskanzler). Ona je odgovorna za svoj rad Nacionalnom vijeću. Zakonodavnu vlast ima dvodomni Savezni parlament (Bundesversammlung) koji se sastoji od Nacionalnoga vijeća (Nationalrat) i Saveznoga vijeća (Bundesrat). Nacionalno vijeće ima 183 zastupnika, koje na izravnim izborima biraju građani za mandat od 4 godine. Savezno vijeće ima 63 člana koje biraju parlamenti pojedinih saveznih zemalja razmjerno broju stanovnika (između 3 i 12), za mandat od 5 ili 6 godina (ovisno o saveznoj zemlji). Biračko je pravo opće i jednako a imaju ga svi državljani s navršenih 16 godina života. Sudbena vlast neovisna je o zakonodavnoj i izvršnoj vlasti; ustrojena je po federalnom sustavu za cijeli teritorij države. Ustavni sud (Verfassungsgerichtshof) odlučuje o zakonitosti i ustavnosti zakonâ i dekretâ koje donose federacija, zemlje i mjesne vlasti. Sudbenu vlast obavljaju Savezni vrhovni sud (Oberster Gerichtshof), 4 vrhovna zemaljska suda, 17 zemaljskih i okružnih sudova te mnogobrojni mjesni sudovi. Administrativno je Austrija podijeljena na 9 saveznih zemalja (Bundesland). Nacionalni praznik: 26. listopada (1955).

Austrija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.4.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4687>.