STRUKE:

Patačić

ilustracija
PATAČIĆ, grbovnica obitelji iz 1735., Zagreb, Hrvatski državni arhiv

Patačić, hrvatska plemićka obitelj. Vjerojatno podrijetlom iz Bosne. Prvi poznati član obitelji bio je Bartol, a spominje se 1440. u Požeškoj županiji. U drugoj polovici XV. st. Matija Korvin poklonio je grofoviju Zaránd u Ugarskoj njegovu sinu Stjepanu, koji je otada nosio pridjevak »de Zaránd«. Stjepanov sin Nikola doselio se 1520. u Hrvatsku, a 1536. ženidbom je dobio posjed Zajezda u Varaždinskoj županiji te uzeo pridjevak »de Zajezda«. God. 1562. Maksimilijan II. Habsburgovac potvrdio im je pravo na posjed, a 1608. Rudolf II. dao potvrdu plemstva. Nikolini sinovi Petar I. (u. 1566) i Ivan I. (u. 1595) utemeljili su dvije grane obitelji. Petar I. imao je sinove Ladislava I. (u. 1599) i Baltazara I. (u. 1616), od kojih je potonji nastavio obiteljsku lozu. Od njegove djece, kao časnici u carskoj vojsci istaknuli su se Ivan II., Petar IV. i Juraj I. Ivan II. bio je kapetan ivanički, a 1626. sudjelovao je, zajedno s Jurjem Zrinskim, u Tridesetogodišnjem ratu (1618–48). Juraj I. poginuo je 1621. u obrani Međimurja. Potkraj XVII. i početkom XVIII. st. u vojnim zvanjima istaknuli su se sinovi Petra IV. Adam Antun, Pavao I. i Ivan IV. Njihovom se smrću ugasila starija grana obitelji. Mlađa obiteljska grana, kojoj je začetnik bio Ivan II., dala je niz uglednih vojnih zapovjednika te političkih, crkvenih, kulturnih i javnih djelatnika. Snažan gospodarski uspon obitelji započeo je sa Stjepanom II. (u. 1629), koji je obavljao dužnosti plemićkoga suca Varaždinske županije, protonotara, namjesnika banske časti i kraljeva tajnoga savjetnika. Od njegove djece u kulturnom životu prve polovice XVII. st. istaknula se kći Helena (u. 1701), poznata kao donatorica, te sin Nikola III. (u. 1674), podžupan Varaždinske županije, od 1668. protonotar Kraljevstva Hrvatske i Slavonije. Nikolini sinovi bili su protuosmanski borac Stjepan V. (u. 1685), rektor isusovačkoga kolegija u Zagrebu Ivan III. (u. 1700), vojni časnik i utemeljitelj barunskog ogranka obitelji Ladislav III. (u. 1705), rektor Bolonjskoga kolegija i bosansko-đakovački biskup Juraj III. (u. 1716) te ugledni politički djelatnik i utemeljitelj grofovskog ogranka obitelji Baltazar III. Potkraj XVII. i početkom XVIII. st. obitelj je stekla mnoge posjede (Orehovica, Lovrić, Slavetić, Lepa Ves, Vrbiha, Kovačec, Vrbovec, Vidovec). Ladislavov sin Nikola IV. (u. 1733) imao je sinove kaločkoga nadbiskupa Adama i Franju III. (u. 1766), čija je supruga bila ugledna pjesnikinja Katarina. Od Baltazarovih sinova dvojica su se posvetila svećeničkomu zvanju, Gabriel Herman (u. 1745) i Žigmund (u. 1726), dok se u političkom životu XVIII. st. istaknuo Aleksandar Antun Marija. Najmlađi Baltazarov sin Ludovik (u. 1766) naslijedio je veći dio obiteljskih imanja, među kojima i Vrbovec, gdje je u XVIII. st. bio podignut barokni dvorac obitelji. Nakon Ludovikove smrti obiteljska imanja naslijedio je njegov sin Ivan IV., veliki župan križevački. Posljednji članovi obitelji Patačić bili su Ivanov sin Bartol (u. 1816/17) i njegova supruga Eleonora (u. 1834).

Patačić. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46959>.