STRUKE:

Pavlovići

Pavlovići, bosanska plemićka obitelj s posjedima u sjevernoj i istočnoj Bosni i dubrovačkoj okolici. Uspon njezinih članova započeo je u doba borbi bos. velikaša, nakon smrti kralja Tvrtka I. Kotromanića (1391). Temelje zasebnoj »oblasti« (»zemlja Pavlovića«) i obiteljskoj moći dao je vojvoda Pavao Radinović, sin Radina Jablanića, koji je živio na prijelazu iz XIV. u XV. st. U razdoblju slabljenja središnje vlasti u Bosni, nakon smrti kralja Tvrtka I. Kotromanića, vojvoda Pavao izrastao je u jednog od najmoćnijih ljudi kraljevstva, šireći posjede iz matične Prače – s »tvrdim gradom« Borčem i novoizgrađenim Pavlovcem kao središtima – prema središnjoj Bosni i jugu. Pavlovići su držali u svojem posjedu Vrhbosnu (Sarajevo), Praču, Borač (kraj Vlasenice) i veliko rudarsko središte Olovo, a potkraj XIV. st. još i Trebinje, Vrm s Klobukom i polovicu Konavala. Vojvoda Pavao bio je ubijen 1415. na Parenoj poljani po nalogu Sandalja Hranića Kosače. Kako bi zaštitili obiteljske posjede, njegovi su sinovi Petar (u. 1420) i Radoslav (u. 1441), nazvani po ocu Pavlovići, zatražili zaštitu Osmanlija. Nakon Petrove smrti Radoslav je postao jedinim nasljednikom obiteljskih posjeda, a 1426. Dubrovačkoj Republici prodao je zapadni dio Konavala. Isti je taj posjed pokušao ponovno zadobiti u Konavoskom ratu (1429–32), a pošto mu je vojvoda Stjepan Vukčić Kosača oteo Trebinje i Vrm 1438., bila je moć Pavlovića smanjena. Radoslava je 1441. naslijedio sin Ivaniš, koji se, uz braću Petra i Nikolu, kao pristaša kralja Stjepana Tomaša, sukobljavao sa Stjepanom Vukčićem Kosačom. Pokazivao je sklonost prema vjerskoj heterodoksiji te je pružao potporu čas franjevcima, a čas hijerarhiji Crkve bosanske. Ivaniš i njegova braća sudjelovali su u obrani Bosne za osman. pohoda 1463. Njihovom je pogibijom »zemlja Pavlovića« (tur. Pavlo eli) postala vladarski has, a prihodi s toga posjeda pripali su izravno sultanu. Posljednji poznati potomci Pavlovića spominju se nakon 1463. u zadarskim dokumentima.

Pavlovići. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47168>.