Penkala, Slavoljub Eduard

ilustracija
PENKALA, Slavoljub Eduard

Penkala, Slavoljub Eduard, hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskoga podrijetla (Liptovský Mikuláš, Slovačka, 20. IV. 1871Zagreb, 5. II. 1922). Diplomirao je kemiju na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u Dresdenu 1898., potom je radio u kemijskoj industriji u Košicama. Godine 1900. preselio se u Zagreb, gdje je 1904. bio imenovan kraljevskim tehničkim nadzornikom. Kreativan duh te okružje u kojem je živio i radio rezultirali su s 80-ak izuma i inovacija primjenljivih u svakodnevnom životu, industriji, prometu i dr. Među prvim su izumima koje je patentirao termos-boca te rotirajuća četkica za zube. Svoj najveći i najpoznatiji izum, automatsku mehaničku olovku, Penkala je prijavio 1906., a nešto poslije i prvo nalivpero s čvrstom tintom, kao i tzv. knipsu, držač kojim se pisaljka može zakvačiti za džep. Osim toga, izumio je, patentirao ili usavršio anodne baterije, lijek protiv reume, prašak za pranje rublja, potom i plavilo, koje je u praonicama rublja zamijenilo do tada korišteno bjelilo, sredstvo za uništavanje gamadi, tekući preparat za impregnaciju željezničkih pragova, manometar, dinamometar, vagonske kočnice, sastav tračnica, mjerilo protoka. Posebno se bavio materijalima za izradbu gramofonskih ploča, pa je usavršio masu ebonit iz koje su se ploče lijevale, a patentirao je i gramofonsku iglu produljena vijeka trajanja. Među ostalim, izradio je proračune i nacrte turbinskoga kola, helikopterskoga rotora te je patentirao lebdjelicu na zračnom jastuku, mnogo prije no što je prvi takav stroj i izrađen.

Penkala je 1908. u Zagrebu počeo konstruirati zrakoplov, kojim je upravljanje trebalo biti toliko jednostavno da bilo tko na njemu može letjeti bez posebne pripreme i obuke. Svoje je inovacije patentirao 1909., a zrakoplov je bio posve dovršen 1910. Izgradio je hangar na vojnom vježbalištu između Selske ceste i potoka Črnomerec u Zagrebu, pa je tako organizirao prvo uzletište u Hrvatskoj. Ondje je D. Novak uzletio zrakoplovom, te postao prvim hrvatskim pilotom. Penkala je postupno mijenjao prvotnu konstrukciju kako bi joj poboljšao letne sposobnosti. No letjelicom se i dalje teško upravljalo, a 1910. dogodila se nezgoda u kojoj se zrakoplov oštetio, nakon čega je Penkala odustao od daljnjega rada na njem. Unatoč tomu, Penkalin je zrakoplov ostao zapamćen kao prvi zrakoplov koji je sagrađen i letio u Hrvatskoj.

Penkala je nastojao da se njegovi izumi počnu proizvoditi i time dobiju uporabnu vrijednost, pa je i sam bio osnivač nekoliko poduzeća. Tako je, upoznavši Edmunda Mostera i njegova brata Mavra 1906., s njima sklopio ugovor o osnivanju tvrtke Penkala–Edmund Moster & Co. Tvrtka je u Zagrebu izgradila tvornicu i počela proizvoditi automatske mehaničke olovke, nalivpera i ostali pisaći pribor prema Penkalinim patentima. Ta je tvornica ubrzo postala jednim od najvećih svjetskih proizvođača pisaćega pribora, a mehanička je olovka postigla velik tržišni uspjeh u 70-ak zemalja. Zato se i naziv Penkala, pod kojim je bila prodavana, uvriježio u govoru za pisaljku te vrste, a u nekim se zemljama koristi i danas.

Penkala, Slavoljub Eduard. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. Pristupljeno 17.10.2017. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47449>.