STRUKE:

Perna

Perna, selo 8 km zapadno od Topuskoga, Banovina; 173 st. (2011). Leži u dolini potoka Pernice, na 164 m apsolutne visine. Poljodjelstvo; stočarstvo (govedo, svinja). Poviše sela nalaze se ruševine srednjovjekovnoga grada Pernika, koji je zabilježen u izvorima 1225., kada je stekao privilegije kralja Bele IV. Arpadovića. Župa i crkva sv. Marije u Perni spominju se u zborniku Ivana Arhiđakona Goričkoga iz 1334. Od početka XV. st. Perna je bila u posjedu peranskih knezova, koji su ju dobili darovnicom kralja Sigismunda Luksemburgovca. Teško je stradala u osmanskim napadima 1558. i 1578., a odlukom Dvorskoga ratnog vijeća u Grazu 1584. bila je napuštena i prepuštena Osmanlijama. Nakon oslobođenja od osmanske vlasti (kraj XVII. st.) Perna nije bila vraćena peranskim knezovima, već je bila naseljena Vlasima koji su prebjegli iz Bosne te je bila uključena u vojnokrajiški sastav. Ponovno je stradala u ratovima s Osmanlijama 1717. i 1788. Od 1857., kad je imala najviše stanovnika (1317), doživljava stalan demografski pad (779 st. 1971., 471 st. 1991). Za Domovinskoga rata (1991–95) bila je pod kontrolom srpskih pobunjenika, a oslobođena je u kolovozu 1995. u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Perna. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47686>.