Petar II. Petrović Njegoš

ilustracija
PETAR II. PETROVIĆ NJEGOŠ
ilustracija1ilustracija2

Petar II. Petrović Njegoš (zvan Vladika Rade), crnogorski vladika i pjesnik (Njeguši, 1. XI. 1813Cetinje, 19. X. 1851). Crkvenu i svjetovnu vlast u Crnoj Gori preuzeo 1830., a već 1831. započeo je reformirati upravu. U potpunosti je proveo centralizaciju državne vlasti, osnovao Praviteljstvujušči senat kao vrhovni zemaljski sud (1831), ukinuo guvernadurstvo (1832), uveo kapetanske sudove i u svojim je rukama ujedinjavao zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast. Senat, gvardija i perjanici postali su prva stalna tijela središnje državne vlasti u Crnoj Gori. Kako bi namaknuo novac nuždan za funkcioniranje države, počeo je 1833. ubirati porez. U Cetinju je osnovao (1834) tiskaru i otvorio prvu školu u slobodnom dijelu Crne Gore, putovao u Rusiju (1833. i 1837), gdje je zavladičen. U Cetinju je 1838. podignuo novi dvor (Biljarda), u kojem je tada zasjedao i Senat. Postigao je (1842) s Austrijom sporazum o razgraničenju kojim je osigurao granice Crne Gore. Oslanjajući se na Rusiju, postigao je razmjernu samostalnost od Osmanskoga Carstva.

Pod utjecajem usmene narodne poezije te Petra I. Njegoša i S. Milutinovića Sarajlije, počeo je 1828. pisati epske pjesme o sukobima Crnogoraca i Osmanlija te prigodne ode posvećene ruskim i austrijskim uglednicima. Nakon povratka iz Rusije nastala su mu stihovana epska djela o povijesnim zbivanjima, osobama i događajima: Glas kamenštaka (1833), Pustinjak cetinjski (1834), Lijek jarosti turske (1834), Svobodijada (1835), Ogledalo srbsko/Ogledalo gorsko (1845) i Kula Đurišića i čardak Aleksića (1850). U njima se prepleću elementi crnogorske lirike, epske usmene poezije i misaonoga pjesništva, koji su dosegnuli vrhunac u Luči mikrokozma (1845), Gorskom vijencu (1847) i Lažnom caru Šćepanu Malom (1851). Romantičarski filozofsko-religiozni spjev u šest pjevanja, napisan narodnim i crkvenoslavenskim jezikom, Luča tematizira smisao čovjekova postojanja i sukob između dobra i zla. Gorski vijenac o »istrazi poturica« na početku XVIII. stoljeća, ispjevan u epskom desetercu, himna je herojstvu, borbi i slobodi kao oblicima identiteta crnogorskoga naroda. Pripovjedna drama Lažni car Šćepan Mali ima uspjelih narativnih i humorističnih elemenata.

Petar II. Petrović Njegoš. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47849>.