Pirenejski poluotok (također Iberski poluotok), najveći od triju južnoeuropskih poluotoka; obuhvaća 583 832 km². Drugi je po veličini u Europi, nakon Skandinavskoga poluotoka. Nalazi se između Atlantskog oceana, Sredozemnoga mora i Francuske. Od sjeverne Afrike razdvojen je Gibraltarskim prolazom. Ime je dobio po gorju Pirenejima, koje tvori granicu između Španjolske i Francuske. Jezgra je poluotoka ravnjak Meseta s prosječnom visinom od 600 do 800 m. Uzdignuti rubovi Mesete na sjeveru i jugu te Kantabrijsko gorje, Pireneji i Andaluzijsko gorje zatvaraju unutrašnjost Pirenejskoga poluotoka. Najviše je Andaluzijsko gorje sa Sierra Nevadom (Mulhacén, 3479 m). Zavale rijeke Ebra na sjeveru i Guadalquivira na jugu ispunjene su mlađim sedimentima. Rijeke Duero (Douro), Tajo (Tejo; 1007 km, najdulja na poluotoku ) i Guadiana teku dubokim dolinama prema Atlantskom oceanu, a Ebro, Júcar i Segura u Sredozemno more. Klima je oceanska na sjeveru i zapadu, na uskoj zoni istočne i južne obale sredozemna, u unutrašnjosti umjereno kontinentalna. Stanovnici su Španjolci, Portugalci, Baski, Katalonci i dr. Na poluotoku leže Španjolska, Portugal, Andora i Gibraltar.
