struka(e):
ilustracija
PLAZMOLIZA, stanice iz donje epiderme lista komelinaceje, Rhoeo discolor – normalna stanica (lijevo); početak plazmolize (sredina); završetak plazmolize (desno)

plazmoliza (plazma + -liza), izlučivanje vode iz stanične vakuole preko citoplazme i celulozne stijenke u okolnu hipertoničnu otopinu (viša koncentracija tvari nego u stanici) soli, šećera i sl. Stanica gubi napetost stijenke (turgor), protoplast se odvaja od stijenke s kojom ostaje povezan samo tzv. Hectovim nitima, slijedeći postupno smanjenje vakuole koja, ovisno o viskoznosti plazme, dobiva udubljen ili izbočen oblik. Tzv. graničnom plazmolizom moguće je utvrditi izotoničnost otopine (plazmolitikuma) i stanice, te odrediti osmotski tlak (potencijal) stanica. Plazmatska membrana sastavljena je od dvaju selektivno propusnih slojeva, plazmaleme i tonoplasta, pa je plazmolizom stanica u otopini kalijeva tiocijanata moguće pratiti različito ulaženje soli u pojedine dijelove stanice s obzirom na različitu propusnost slojeva plazme za sol.

Uz određivanje osmotskoga tlaka (potencijala) plazmoliza služi i za utvrđivanje viskoznosti plazme te primanja tvari u stanicu.

Citiranje:

plazmoliza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/plazmoliza>.