struka(e):

pleme, oblik društvene organizacije. Privremena je i neformalna organizacijska jedinica. Sastoji se od više malih gospodarski i politički samostalnih zajednica (lokalnih/seoskih zajednica, obiteljskih skupina) koje se udružuju radi nekoga zajedničkog interesa. Zasebne se skupine u pleme udružuju najčešće kada brojčano narastu, na temelju panplemenskih čimbenika kao što su rodovi, klanovi, dobne skupine, udruženja unakrsnoga srodstva, ili na temelju teritorijalnih granica. Pleme je decentralizirani, odn. multicentrični autoritarni sustav; ne postoji jedan, središnji autoritet (pojedinac ili skupina). Autoriteti imaju ulogu i značenje u rasponu od odnosa tipa primus inter pares do određene, ali ograničene i relativno neformalne političke moći (ne mogu donositi zakone, kažnjavati i sl.). To su npr. seoski poglavari, vijeća starijih ljudi, pripadnici starijih dobnih razreda, vođe panplemenskih udruženja (npr. vojnih društava); oni su odgovorni za sve poslove i događaje koji se tiču članstva i predstavljaju zajednicu prema drugima. Vodstvo na razini plemena također je neformalno. Grupne odluke donose se na temelju javnoga konsenzusa. Društveni su mehanizmi koji potiču ljude da se pridržavaju grupnih odluka: bojkot suradnje s disidentom, ogovaranje, kritika, vjerovanje da antisocijalno djelovanje uzrokuje nesreću. Populacija je plemena mala i prilično homogena. Tipično pleme ima razvijenije gospodarstvo, a ono se temelji na nekoj vrsti poljodjelstva (vrtlarstvo) ili uzgoja stoke, a dodatno izražava viši stupanj gospodarskih veza između pripadnika plemena. Pleme je slijedom toga društvena organizacija, krvnosrodnička i teritorijalna zajednica sastavljena od obiteljskih skupina, katkad i drugih društvenih jedinica, npr. rodova, bratstava, čije pripadnike povezuje zajedničko ime, podrijetlo, teritorij, organizacija, jezik/govor, tradicijska kultura, odn. kultura općenito, osjećaj pripadnosti. U pleme je mogao biti primljen netko tko nije bio srodnik (inorodnik) pod uvjetom da prihvati zajedničke plemenske značajke. Jedan od prvih etnologa koji je istraživao plemenske sustave bio je L. H. Morgan (Drevno društvo, 1877), koji je istraživao društveno uređenje Irokeza. Prema nekim antropolozima i sociolozima (Anthony D. Smith) upravo se u plemenskoj zajednici razvila tzv. rana etnička svijest, koja će ju u potonjoj fazi obilježiti i kao etničku, kada se zapravo razvoj društvenih zajednica kreće u smjeru stvaranja saveza plemenskih zajednica, naroda, odnosno nacija. Pleme se shvaća kao prijelazni oblik društvene organizacije koji od roda vodi k narodu.

Citiranje:

pleme. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/pleme>.