STRUKE:

plod

ilustracija
PLOD, vrste plodova – 1. mjehur velikog kokotića, Delphinium; 2. mahuna zanovijeti, Laburnum; 3. i 4. koštunica trešnje, Prunus; 5. boba velebilja, Atropa; 6. orah lijeske, Corylus; 7. kalavac kima, Carum; 8. cijepavac rotkve, Raphanus; 9. komuška dvoredca, Diplotaxis; 10. pšeno pšenice, Triticum; 11. tobolac maka, Papaver; 12. dudinja duda, Morus; 13. i 14. šipak ruže, Rosa; 15. tobolac perunike, Iris; 16. i 17. jezgričasti plod kruške, Pirus
ilustracija1ilustracija2

plod.

1. (fructus), organ viših biljaka, kritosjemenjača, koji se ističe kao zasebna cjelina, a građen je od usplođa (perikarp) unutar kojega se nalazi jedna ili više sjemenaka (semen). Usplođe može biti vrlo tvrdo, kožasto, mesnato, sočno i drugačije, a često je razlučeno u vanjski dio u obliku tanke kožice, egzokarp, unutarnji u obliku tvrde koštice, endokarp, i središnji višeslojni mezokarp. Plod se razvija ili iz pojedinačne plodnice bez sudjelovanja ostalih dijelova cvijeta, ili u tvorbi ploda sudjeluju cijeli cvjetovi ili cvatovi ili njihovi dijelovi. Zato se u različitih biljaka plodovi međusobno veoma razlikuju, a mogu se, prema različitim gledištima, razvrstati u više skupina.

S obzirom na postanak razlikuju se 4 gl. tipa: 1. jednoplodnički (monokarpni) plodovi, nastaju iz plodnice građene od jednoga plodnog lista; 2. višeplodnički (plejokarpni ili sinkarpni), nastaju iz plodnice od dvaju ili više sraslih plodnih listova (dihokarpij iz dva, trikarpij iz tri, tetrakarpij iz četiri i polikarpij iz više plodnih listova); 3. zbirni plodovi (silektokarpiji), razvijaju se iz više slobodnih ili gotovo slobodnih plodnica, a većinom sudjeluje još i cvjetište; 4. skupni plodovi (cenokarpiji), nastaju iz cijelih cvatova.

Prema konzistenciji usplođa razlikuju se: suhi, s kožastim ili drvenastim usplođem, i sočni ili mesnati plodovi, s mesnatim, više-manje sočnim usplođem. Prema načinu kidanja plodova, odnosno rasijavanja sjemenaka razlikuju se: pucavci, u zrelom se stanju otvaraju na različite načine; kalavci, dijele se uzdužno (kalaju) u plodiće ili merikarpije; cijepavci, poprečno se dijele u (najčešće) jednosjemene plodne članke; nepucavci, ne otvaraju se i ne dijele se. Prema položaju plodnice iz koje se razvija plod, razlikuju se nadrasli i podrasli plodovi.

Uzimajući u obzir sva navedena gledišta, plodovi se mogu razvrstati u ove veće skupine i podskupine:

Jednoplodnički i višeplodnički plodovi. Mjehur (folliculus), jednoplodnički, suhi, monokarpni pucavac, koji se u zrelom stanju otvara na trbušnom šavu, npr. kukurijek, kaljužnica, pakujac, ozimnica, božur i dr.; mahuna (legumen), jednoplodnički, nadrasli, suhi, pucavac, koji se otvara na trbušnom i hrptenom šavu (u većine mahunarki); koštunica (drupa), jednoplodnički, nadrasli ili podrasli, sočni nepucavac, koji sadrži košticu s jednom sjemenkom, npr. trešnja, šljiva, višnja, orah; koštuničasta boba (drupa bacciformis), višeplodnički, nadrasli ili podrasli sočni nepucavac, koji sadrži više koštica s po jednom sjemenkom, npr. bazga, krkavina, božikovina; boba (bacca), jednoplodnički ili višeplodnički, nadrasli ili podrasli, sočni nepucavac, koji u unutrašnjem mesnatom dijelu usplođa (endokarpu) sadrži veći broj sjemenaka, npr. vinova loza, ribiz, naranča, velebilje, rajčica, bundeva i dr.; orah ili oraščić (nux), jednoplodnički, rjeđe višeplodnički, nadrasli, suhi nepucavac u kojega sjemenka nije srasla s usplođem. Na površini ima često raznolike nastavke i privjeske u obliku krilca, dlaka, kukica i sl., koji su nastali u vezi s rasprostranjivanjem plodova. Najčešći su jednoplodnički oraščići s po jednom sjemenkom, npr. hrast, joha, lijeska, pitomi kesten, brijest, žabnjak, a rjeđi su višeplodnički oraščići s jednom ili više sjemenaka (npr. lipa); pšeno (caryopsis), jednoplodnički, nadrasli, suhi nepucavac s jednom sjemenkom, koja je tijesno srasla s usplođem (plod trava); cijepavac, jednoplodnički nadrasli, suhi plod, koji se u zrelom stanju cijepa u pojedine plodne članke (lomentum), kao u nekih leptirnjača, npr. grašar, ptičja noga, potkovica, ili dvoplodnički (siliqua lomentacea), kakvi su u nekih krstašica, npr. rotkva, morguša; kalavac (schizocarpium), dvoplodnički ili višeplodnički, nadrasli ili podrasli suhi plod, koji se u zrelom stanju uzdužno dijeli (kala) u više plodića (merikarpija), npr. dvoplodnički podrasli kalavac u štitarkâ i mnogih broćika, koji se kala u dva merikarpa, dvoplodnički nadrasli kalavac usnača, koji se kala u četiri merikarpa, ili višeplodnički nadrasli kalavac, npr. u sljezova; roška (achaenium), dvoplodnički, podrasli, suhi nepucavac s jednom sjemenkom, koja je čvrsto srasla s usplođem, na vrhu često s kunadrom (→ papus), kao u glavočika; komuška (siliqua), dvoplodnički nadrasli suhi pucavac s većim brojem sjemenaka pregrađen u dva pretinca, više od tri puta dulji od svoje najveće širine, u krstašica, npr. režuha, gorušica, gušarka, češnjača. Ako je samo do 3 puta dulji, naziva se komuščica (silicula), također u mnogih krstašica, npr. grbica, ognjica, rusomača, degenija i dr.; tobolac (capsula), dvoplodnički ili višeplodnički, nadrasli ili podrasli, jednogradni ili višegradni, suhi pucavac, koji najčešće sadrži veći broj sjemenaka, a otvara se zaklopcima, poklopcem, rupicama ili drukčije, npr. ljubica, mak, vrba, perunika, topola, jaglac, mrazovac, i dr.

Zbirni plodovi ili silektokarpiji (silectocarpium). Koštuničast zbirni plod građen je od međusobno sraslih jednoplodničkih koštunica, npr. plod kupine; jagoda, plod građen od sočna izbočenoga cvjetišta u koje su uronjeni jednoplodnički međusobno odvojeni oraščići, npr. plod jagode; šipak, vrčasto udubljeno mesnato cvjetište koje obavija mnogobrojne međusobno odvojene jednoplodničke oraščiće, plod ruže; jezgričast plod, podrasla boba nastala iz debeloga mesnatog cvjetišta unutar kojega se nalaze pretinci sa sjemenkama obavijeni kožastim lupinama i međusobno više ili manje srasli, npr. jabuka, kruška, dunja i dr.

Skupni plodovi ili cenokarpiji (coenocarpium), nastaju iz cijelih cvatova, a razlikuju se sočni ili mesnati (npr. smokva, dudinja) i suhi skupni plodovi (npr. čičak, dikica).

2. Biće koje se razvija u plodnici ženke životinja (u sisavaca u maternici) od začeća do poroda. U čovjeka plod tijekom razvoja prolazi nekoliko faza: predembrij, od začeća (oko 14. dana menstrualnoga ciklusa) tijekom sljedećih 14 dana; embrij ili zametak, od 5. do 12. tjedna amenoreje; plod ili fetus (u užem smislu), nakon 12. tjedna trudnoće. U fazi predembrija razvijaju se osnovni zametni listići, u fazi embrija razvijaju se organi (→ organogeneza), pa se npr. u 6. tjednu trudnoće ultrazvučnim pregledom može zamijetiti rad srca. Nakon 12. tjedna trudnoće plod trajno raste, povećava mu se tjelesna masa i duljina te malo pomalo postiže sposobnost za izvanmaternični život. Sposobnost preživljavanja plod postiže približno s 22 tjedna trudnoće, odnosno s 500-tinjak grama tjelesne mase (→ nedonošče). Potpunu zrelost za izvanmaternični život plod sustiže približno s 38 do 39 tjedana trudnoće.

Rast ploda u maternici izražava se njegovom duljinom i tjelesnom masom u odnosu na gestacijsku dob (dob trudnoće), prema vrijednostima krivulja rasta za određenu populaciju (→ nedostašče). Rast ploda, odnosno njegova tjelesna masa pri porođaju, ovisi o tzv. potencijalu za rast te o mnogobrojnim fiziološkim i patološkim čimbenicima. Potencijal za rast genetički je uvjetovan; najviši je prosjek tjelesne mase novorođenčadi u američkih Indijanki (3847 g), u indoeuropskoj skupini iznosi oko 3400 g, u mongoloidnoj oko 3174, u negroidnoj 2993, u indijskoj 2866 te u polinezijskoj oko 2400 g. Fiziološki su čimbenici visina i tjelesna masa majke, njezina rodnost i spol djeteta; visoke ili pretile žene rađaju težu djecu od niskih ili mršavih žena, drugorotkinja rađa oko 200 g teže dijete nego prvorotkinja, a muško je dijete oko 130 g teže od ženskoga. Od patoloških čimbenika valja istaknuti majčinu prehranu, povišeni krvni tlak i šećernu bolest. Trudnice koje se prekomjerno hrane te prekomjerno otežaju rađaju znakovito težu djecu od trudnica koje se nedovoljno hrane te nedovoljno otežaju; kod nedostatno liječene šećerne bolesti i trudničke šećerne bolesti (gestacijski dijabetes) rađaju se velika i gigantska djeca (s više od 5 kg); povišeni krvni tlak trudnica dovodi do promjene posteljice, pa je najčešći uzrok smanjena rasta ploda. Rast djeteta u maternici danas se procjenjuje ultrazvučnim pregledom, ali je raspon točnosti velik (do ±500 g), posebice u velike djece.

plod. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48774>.