podzakonski akt, vrsta drž. općeg normativnog akta koji je po pravnoj snazi ispod zakona. Podzakonske akte najčešće donose tijela izvršne vlasti iako i zakonodavno tijelo u tom obliku donosi poslovnik o svojem ustroju i načinu rada. Kao pravni akt niži od zakona, podzakonski akt ne smije biti u suprotnosti s odredbama zakona; u protivnom slučaju nadležna ga tijela (u Hrvatskoj Ustavni sud) mogu ukinuti ili poništiti. Vrste podzakonskih akata jesu: uredbe, pravilnici, naredbe i naputci, koji imaju nejednaku pravnu snagu. Prvu skupinu čine uredbe sa zakonskom snagom koje se temelje izravno na Ustavu RH i koje, za ratnoga stanja, može donositi Predsjednik Republike, na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora, a ako Sabor ne zasjeda, Predsjednik Republike ima ustavne ovlasti da tim uredbama uređuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje. U slučaju izravne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države, ili kada su tijela drž. vlasti onemogućena u redovitom obavljanju svoje ustavne dužnosti, Predsjednik Republike može, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom. Drugu skupinu čine uredbe na temelju zakonskih ovlasti. Hrvatski sabor može na temelju Ustava, najviše na razdoblje od godinu dana, ovlastiti Vladu da takvim uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se uređuju organskim zakonima. Treću skupinu čine uredbe za primjenu ili izvršenje zakona kojima Vlada RH na temelju Ustava propisuje samo tehn. pojedinosti i uvjete primjene određenoga zakona. Te uredbe, za razliku od onih iz prve i druge skupine, ne predstavljaju upletanje tijela izvršne vlasti (Predsjednika Republike i Vlade) u djelokrug zakonodavnoga tijela. Osim navedenih, kao posebnu vrstu uredaba valja navesti i uredbe kojima Vlada (sukladno Zakonu o sustavu državne uprave) uređuje unutar. ustroj i uredsko poslovanje tijela drž. uprave, kao i pravilnike, naredbe i naputke.
