STRUKE:

podzemna voda

podzemna voda, voda pod Zemljinom površinom. Razlikuje se vadozna, juvenilna i konatna voda. Vadozna voda nastaje poniranjem atmosferske (oborinske), riječne i jezerske vode, juvenilna voda kondenzacijom vodene pare iz Zemljine unutrašnjosti, a konatna voda nalazi se u stijenama od njihova postanka. Prodiranje vode u tlo ovisi o količini oborina, nagibu površine, vegetaciji, propusnosti stijena i količini vode u tlu. Voda ponire u tlo sve do nepropusnoga sloja, iznad kojega, u propusnim stijenama (pješčenjaci, lapori i dr.) ispunjava sve pore, šupljine i pukotine. To je pojas vode temeljnice, iznad kojega se nalazi prozračna zona (zona aeracije) djelomično ispunjena vodom. Granica između vode temeljnice i prozračne zone naziva se kapilarna zona. Voda temeljnica kreće se lateralno, u prozračnoj zoni ponire (gravitacijska voda), a u kapilarnoj se uzdiže. Gornja granica podzemne vode naziva se vodno lice. Nalazi se na različitim dubinama, a ovisi o sastavu, dubini i debljini propusnih i nepropusnih slojeva, o količini vode, isparavanju i istjecanju na površinu. Kruženje podzemne vode u kršu bitno odstupa od prikazane sheme, jer ovisi o lokalnim prilikama (razlomljenost terena, pojava nepropusnih slojeva i sl.). Voda ponekad ponire u nizini, a izvire na brijegu, a na svojem putu može otapati različite minerale, pa može biti slatka, mineralna (ako sadrži više od 1 g/L suhog ostatka svih otopljenih soli), biološki aktivna, radioaktivna i sl. Temperatura joj varira od 4 °C do nekoliko desetaka Celzijevih stupnjeva. Ako prelazi srednju godišnju temperaturu kraja u kojem se nalazi, naziva se termalnom vodom. Mjesto na kojem izbija na površinu naziva se izvor; do nje se dolazi i kopanjem bunara ili bušenjem. Arteška voda podzemna je voda pod tlakom.

podzemna voda. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.6.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48970>.