politika otvorenog tržišta

politika otvorenog tržišta, kupnja i prodaja drž. obveznica na tržištu kapitala; provodi ju središnja banka. Uz obvezne rezerve i diskontnu politiku (→ diskont ili eskont), jedan je od triju instrumenata monetarne politike. Svrha je operacija na otvorenom tržištu: povećanje, odn. smanjenje rezervi banaka, čime se utječe na mogućnost njihove kreditne ekspanzije, tj. ponudu novca; utjecaj na kamatnjak (cijenu novca) promjenom količine rezervi; održavanje redovitoga tržišta za drž. vrijednosnice; utjecaj na devizne tečajeve i cijenu plemenitih metala djelovanjem na kamatnjak. Prodajom (odn. kupoprodajom) drž. obveznica središnja banka smanjuje (povećava) količinu novca u optjecaju, a povećanjem ponude (prodajom) ili potražnje (kupnjom) drž. obveznica središnja banka utječe na njihovu cijenu. Budući da su cijena obveznica i tržišni kamatnjak međusobno povezani (obrnuto proporcionalni), središnja banka utječe i na veličinu investicija, koje su funkcija kamatnjaka, a time multiplikativno i na nacionalni dohodak i opću gosp. aktivnost.

politika otvorenog tržišta. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49242>.