pomorstvo, u širem smislu, skup djelatnosti, vještina i društvenih odnosa na moru ili u vezi s morem. Pomorstvo obuhvaća: a) pomorsko gospodarstvo, djelatnosti koje iskorištavaju more ili morsko bogatstvo ili su u izravnoj vezi s tim djelatnostima (npr. brodarstvo, ribarstvo, podmorsko rudarenje, primorski turizam i hotelijerstvo, pomorska špedicija, pomorska agencija, opskrbljivanje brodova, prekomorska trgovina, pomorska brodogradnja); b) neprivredne djelatnosti (obrazovne, znanstvenoistraživačke, zdravstvene, kulturne, športske, djelatnosti ratne mornarice itd.). U sklop pomorstva ulaze i organizacije (institucije i ustanove) pomorskog školstva, pomorskih instituta i drugih pomorskih znanstvenoistraživačkih centara, pomorskih (lučkih) kapetanija, obalnih straža, pomorskog zdravstva, pomorske kulture (materijalne i duhovne), itd. Pojam pomorstva u širem smislu također obuhvaća osobe i sredstva za rad koja služe pomorskim djelatnostima. – U užem smislu, pomorstvo označava pomorske vještine, posebno upravljanje i manevriranje brodom, rukovanje brodskom opremom i teretom.
Povijest
U najranijem razdoblju čovjekova razvoja pojavila se potreba za plovidbom. Prvo plovilo bilo je deblo što ga je čovjek potiskivao motkom, koju je uskoro zamijenilo veslo. Kormilarilo se nekom vrstom vesla (najčešće dva vezana na krmi), a pravo kormilo prvi se put primijenilo tek u XIII. st. Prošlo je mnogo vremena prije nego što se razvilo jedro, kojim se sve do kasnoga starog vijeka jedrilo niz vjetar; protivni se vjetar počeo iskorištavati tek potkraj srednjeg vijeka. Egipćani su već imali više tipova brodova (ribarski, ratni, trgovački), a radi razvoja trgovine izgradili su kanal između Nila i Crvenoga mora. Radi sigurnosti plovidbe, u starom su se vijeku podignuli i prvi svjetionici, od kojih je najstariji i najpoznatiji Ptolemejev Pharos pred Aleksandrijom. Izvrsni pomorci staroga vijeka bili su Feničani, koji su prvi oplovili Afriku, doprli do Baltika, razvili trgovinu s istočnom Indijom, osnovali jake kolonije u Sredozemlju (npr. Kartagu). Grci su usavršili pomorstvo preuzeto od Feničana. Oni su počeli graditi brodove s više redova vesala. Trgovački brodovi služili su se jedrima prvenstveno radi uštede na prostoru i uštede troškova održavanja posade. Rimljani su baštinili pomorsku vještinu od Grka, a graditeljsku od Kartažana i Liburna. Trgovački teretni brodovi, korbite (corbitae), bili su brodovi najveće nosivosti i za dulju plovidbu, u vlasništvu Grka. Sigurnost morskih puteva čuvale su bireme (plovila s dva reda vesala) i trireme (ratni brodovi s tri reda vesala), a nakon bitke kraj Akcija liburna (ratni brod na vesla s jednim jedrom) bila je prihvaćena kao najprikladniji ratni brod. Bizantska mornarica zaslužna je što se nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva sačuvalo pomorsko umijeće. Najmanje od svojih brzih ratnih plovila, dromon, nazivali su galeos (riba sabljarka), koji je na vesla plovio Sredozemljem do XVIII. st. Iz trgovačkih plovila, zvanih karab, razvili su se trgovačkih brodovi i hrvatskog kralja Tomislava. Normani su na svojim dugim brodovima s 20 do 30 veslača znali zalaziti kroz Gibraltarska vrata do Italije. Potom su križarski ratovi dali znatan poticaj brodogradnji i pomorstvu uopće. Mleci i Genova postali su najznačajnije pomorske sile do provale Osmanlija i otkrića novih pomorskih puteva. Nakon otkrića Novoga svijeta i razvoja kartografije, pomorstvo se ubrzano razvijalo. Glavni promet prešao je na puteve između Europe i Novoga svijeta te oko Rta dobre nade. Novo poglavlje povijesti pomorstva započelo je primjenom parnoga stroja (riječna brodica Charlotte Dundas, 1803) i otvaranjem Sueskoga kanala (1869). Jedrenjaci su potisnuti iz trgovačkih mornarica. Potkraj XIX. st. u brodove su se počele ugrađivati prve parne turbine. Dieselovi motori kao glavni brodski strojevi počeli su se primjenjivati uoči I. svjetskog rata. Nakon II. svjetskog rata doživjeli su neslućen uspon, istisnuli parne strojeve i potisnuli parnu turbinu. Nuklearni pogon, nakon iskustva iz ratne mornarice, pojavio se i u trgovačkoj mornarici. Prvi je nuklearni brod bio američki teretni brod Savannah (1962). Nuklearni brodovi u trgovačkoj mornarici pokazali su se preskupima (i opasnima zbog radijacije) pa ih danas više nema u uporabi. S ubrzanim razvojem tehnologije i tehnike grade se sve veći i moderniji brodovi, specijalizirani za prijevoz velikih količina pojedinih vrsta tereta, za prijevoz velikoga broja putnika, te za obavljanje drugih plovidbenih poslova. Također se razvija odobalna (off-shore) djelatnost, prvenstveno radi istraživanja i iskorištavanja podmorja (plovne platforme, objekti za polaganje cjevovoda i kabela na morskome dnu).
U Europskoj uniji strateški razvoj pomorstva određen je dokumentom The New European Maritime Policy (Green Paper), u kojem je proklamirana opća ideja objedinjavanja pomorskog sektora (brodarstvo, luke, agenti, špediteri, opskrbljivači brodova, klasifikacijski zavodi, znanstvene i obrazovne ustanove, brodogradilišta, ribarstvo, nautički turizam). Prometna politika EU teži preusmjeravanju cestovnoga prometa na jeftinije i ekološki prihvatljivije oblike prometa, kao što su pomorski promet i promet unutarnjim plovnim putevima (rijeke, jezera, kanali).
Hrvatsko pomorstvo
Hrvatsko pomorstvo
utemeljeno je na bogatoj tradiciji dubrovačkoga pomorstva. Dubrovnik je u XVI. st. bio treća pomorska sila na svijetu. Dubrovački statut iz 1277. svoju sedmu knjigu sa 67 poglavlja – kapitula, posvećuje pomorstvu, određujući pomorskopravne propise. U hrvatskoj povijesti i gospodarstvu pomorstvo je oduvijek zauzimalo istaknuto mjesto. Zbog svojega geografskog položaja i obilježjâ (duljina obalne crte kopna i otokâ RH iznosi 6278 km; izrazito razvedena obala s 1246 otoka), koji umnogome određuju i smjernice gospodarskog razvoja, RH značajna je pomorska zemlja. O tome svjedoče podatci: u Hrvatski upisnik brodova 1. siječnja 2005. bilo je upisano 1575 brodova, a u Hrvatski upisnik jahti, odn. očevidnik brodica, 102 916 jahti, odn. brodica. Hrvatska brodogradnja u to je doba bila na šestom mjestu u svijetu. Veliki hrvatski brodari u međunarodnoj plovidbi (njih 14) učlanjeni su u udrugu Mare nostrum, kojoj je prihod za 2005. iznosio 573 mil. USD. Hrvatski nacionalni brodari prevezli su 2005. u nacionalnoj plovidbi više od 10 mil. putnika i više od 3 mil. vozila. U tome se ogleda značenje pomorstva za razvoj turizma i njihova međusobna povezanost. Hrvatska ima 333 morske luke, razvrstane u luke međunarodnoga gospodarskog značenja za Hrvatsku (Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik), luke županijskoga značenja (42) i luke lokalnoga značenja (285). Ribarska flota broji oko 3700, ugl. manjih brodova. Hrvatski pomorci (njih oko 40 000) zbog svoje su stručnosti među najtraženijima u svijetu. U Hrvatskoj djeluje sedam srednjih pomorskih škola i tri pomorska fakulteta. Različitim oblicima poticaja država potpomaže razvoj brodarstva, brodogradnje i ribarstva. Pomorstvu se u okviru hrvatske gospodarske politike daje prioritet. Posebnu brigu Hrvatska posvećuje očuvanju i zaštiti pomorskog dobra kao dobra u općoj uporabi.
