struka(e): medicina

povraćanje (lat. vomitus), naglo refleksno izbacivanje želučanoga sadržaja kroz usta. Želudac je pritom pasivan, a izbačajnu silu stvara snažno stezanje trbušnih mišića. Povraćanju može prethoditi mučnina, pojačano lučenje sline, slabost, izbijanje znoja. Uzrok mu je katkad samo refleks kojim se želudac oslobađa prekomjerno uzete hrane. Ako je povraćanje uzrokovano bolešću, povraćena masa može sadržavati sluz, prekiseli želučani sok, žuč, crne krvne ugruške ili svježu crvenu krv (→ hematemeza). Povraćanje se javlja kod mnogih bolesti: vrijed želuca ili dvanaesnika, upala žučnoga mjehura, žučni kamenci, upala crvuljka (→ apendicitis), bolesti mozga (osobito tumori) i dr. Često se javlja u trudnoći (→ hiperemeza). Dugotrajno povraćanje izaziva gubitak tjelesne tekućine (→ dehidratacija), alkalozu (→ acidobazična ravnoteža) i gubitak kalija. – Povraćanje valja razlikovati od regurgitacije, gdje se samo dio uzete hrane izbacuje bez mučnine i stezanja trbušnih mišića.

Citiranje:

povraćanje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/povracanje>.