prerađivačka industrija

prerađivačka industrija, oblik proizvodnje koji, obradbom i doradbom sirovina i poluproizvoda ekstraktivne industrije (vađenje ugljena, sirove nafte, prirodnoga plina, ostalih ruda te kamena), poljoprivrede, šumarstva te sintetičnih sirovina, stvara finalni proizvod. Prerađivačka se industrija, u suvremenom smislu, razvila potkraj XVIII. st., nakon izuma parnoga stroja i industrijske revolucije u Velikoj Britaniji. Prerađivačka industrija čini razmjerno velik dio ukupne svjetske proizvodnje dobara i usluga, a neke su od najvažnijih grana prerađivačke industrije: proizvodnja hrane i pića, računala, odjeće, automobila i zrakoplova, kemijskih proizvoda, metala, naftnih prerađevina i dr. Iako je važan element razvoja gospodarstva, u prerađivačkoj industriji razvijenih zemalja sve manji je udio radne snage zbog automatiziranja proizvodnoga procesa ili preseljenja proizvodnje u države s jeftinijom radnom snagom. Prerađivačka industrija ima značajno mjesto i u Hrvatskoj. Neke od najjačih prerađivačkih industrija danas su: prehrambena (Agrokor, Gavrilović, Kraš, Podravka, Vindija, Atlantic Grupa), kemijska (Petrokemija, Pliva, Saponia), duhanska (Adris Grupa), proizvodnja prijevoznih sredstava (brodogradilišta Uljanik i 3. maj, Tvornica željezničkih vagona Gredelj), preradba nafte (INA), proizvodnja računala i uredskih strojeva (Končar) i dr. U 2012. broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji bio je oko 210 000.

prerađivačka industrija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50198>.