struka(e):

Primorska županija, starohrvatska županija sa središtem u Klisu. Kao jednu od 11 županija ranosrednjovjekovnoga Hrvatskoga Kraljevstva spominje ju bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u X. st. (Parathalassia). Protezala se od trogirskoga zaleđa do rijeke Cetine. Kako se nalazila na području jezgre starohrvatske države, koja se razvila u zaleđu Trogira i Splita, te su Trpimirovići u njoj imali nasljedne zemlje, Primorska je županija imala poseban položaj u staroj hrvatskoj državi. Kao pogranična županija prema Trogiru i Splitu, koji su tada bili pod bizantskom vlašću, imala je i važnu vojnu ulogu, što se odrazilo i u njezinu unutarnjem ustroju. Budući da su prvi hrvatski vladari stolovali i u Klisu, naslov primorskoga župana vjerojatno nije bio nasljedan kao u ostalim županijama, nego je taj župan bio postavljan od kralja i upravljao županijom stolujući također u Klisu. Prvi poznati kliški župan bio je Leledrag (892), a u povijesnim izvorima poimence se u XI. st. spominju kao primorski župani (morstici) Jakov i Rusin. S vremenom se Primorska županija počela po svojem upravnom središtu nazivati Kliškom županijom.

Citiranje:

Primorska županija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/primorska-zupanija>.